Kardinalski zbor Katoličke crkve u ponedjeljak u Vatikanu počinje sa svakodnevnim sastancima uoči konklava na kojima se trebaju utvrditi zahtjevi i izazovi pred kojima se Crkva nalazi te usvojiti smjernice o tome kakav joj je papa potreban.
Namjera kardinala je da papa bude izabran tijekom sljedećeg tjedna i zatim svečano ustoličen nekoliko dana poslije kako bi mogao biti u službi tijekom Velikog tjedna, koji počinje s Cvjetnicom 24. ožujka i kulminira Uskrsom nedjelju poslije.
Opće kongregacije, sastanci svih kardinala koji su stigli u Rim, odvijat će se svakodnevno dvaput na dan, ujutro i popodne, sve do početka konklava. Na kongregacijama će sudjelovati i kardinali stariji od 80 godina koji nemaju pravo ući u konklave i birati novoga Papu. Sastancima predsjeda dekan Kardinalskog zbora Angelo Sodano, a svaki kardinal ima pravo govoriti sedam minuta. Kongregacije su i prigoda se kardinali međusobno bolje upoznaju i utvrde koji su među njima kadri postati novim poglavarom Crkve.
Kardinali će tijekom sljedećih dana odrediti i kada će početi konklave. Očekuje se da bi to moglo biti početkom sljedećeg tjedna. Pravo glasa ima 117 izbornika, ali su dvojica odustala od dolaska u Rim pa će u Sikstinsku kapelu ući njih 115.
Na dnevnom redu kongregacija sigurno će biti i upravljanje Crkvom pošto se tijekom afere Vatileaks pokazalo da u Vatikanu ima korupcije i beskrupuloznog suparništva. Očekuje da će kardinali biti informirani i o drugim skandalima i nepravilnostima u Kuriji o kojima su proteklih dana talijanski mediji opsežno izvještavali. "Moramo saznati ponešto o nekim stvarima o kojima nemamo dosta informacija jer smo daleko od Rima", kazao je talijanskoj televiziji kardinal Oscar Rodriguez Maradiaga iz Hondurasa.
Američki kardinal Daniel DiNardo, nadbiskup Galvestona-Houstona, naglašava kako je više od pola kardinala izbornika imenovano od posljednjih konklava. "Upoznavanje je dio cijelog procesa", kazao je.
Izlaganje svakog kardinala na kongregacijama pažljivo će se pratiti, a diskretno će se raspitivati o kvalifikacijama onih istaknutijih. "Mislim da nitko od nas neće odmah reći 'ovo je moj čovjek', imamo velik izbor", kaže bostonski kardinal Sean O'Malley.
Kardinali nikada javno ne otkrivaju tko su njihovi favoriti, ali u intervjuima daju naslutiti kakve bi kvalitete novi Papa trebao imati. Jedna od najčešće spominjanih je sposobnost prenošenja vjere, odnosno vještine komunikacije.
Na kongregacijama će se sigurno razgovarati o seksualnim skandalima koji potresaju Crkvu, posebice pošto je jedan od kardinala izbornika, edinburški nadbiskup Keith O'Brien zbog toga prošli tjedan podnio ostavku.
Njujorški nadbiskup Timothy Dolan u razgovoru za Reuters u petak je kazao da je za Crkvu velik izazov rast broja ljudi koji vjeruju u Boga, ali odbacuju organizirane crkve, u fenomenu koji sociolozi nazivaju "vjerovanje bez pripadanja".
Na općim kongregacijama kardinali donose odluke većinom glasova, ali nemaju nijednu od papinskih ovlasti. To je razdoblje u kojem se Katolička crkva najviše približava demokraciji.
