Nekoliko saborskih klubova suglasilo se danas s ocjenom predsjednika Republike Ive Josipovića da pravomoćna presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu dokazuje da je Sanader počinio veleizdaju, no podsjetili su da je HDZ-ova Vlada jednoglasno podržavala sve Sanaderove odluke, a dio ih je zatražio od Vlade da Saboru podastre strategiju daljnjeg upravljanja Inom i da se izjasni kako namjerava pristupiti arbitraži s MOL-om.
O prošlotjednoj presudi Vrhovnog suda, koji je Sanadera pravomoćno osudio na osam i pol godina zatvora, klubovi su raspravljali nakon stanke na zahtjev HNS-a.
Nada Turina Đurić (HNS) nakon stanke je ocijenila kako presuda Vrhovnog suda dokazuje da je Sanader počinio veleizdaju, ali i da je riječ o "epilogu vladavine HDZ-a, koji je, busajući se u svoju državotvornost i stavljajući ruku na srce, drugom rukom duboko posegao u džepove svih građana".
Naglasila je da građane treba podsjetiti kako zaboravnost u politici često puno košta, a podržala je politiku aktualne Vlade koja je, kaže, otpočetka jasno dala do znanja da će se suprotstaviti upravljanju Inom na Sanaderov način.
"Nadam se da će nakon svega biti izrečeno i objavljeno sve ono što je bilo pokrivano i prikriveno godinama, da će u ovim pregovorima s MOL-om sve biti transparentno, da ćemo znati na koji način Hrvatska želi dalje nastaviti suradnju sa MOL-om ili možda s nekom drugom tvrtkom i gdje će se ti interesi Hrvatske sasvim jasno iščitavati", kazala je Turina Đurić.
SDP-ov Nenad Stazić ističe da je presudom Vrhovnog suda osuđen samo jedan čovjek, iako je sve odluke jednoglasno donosila cijela HDZ-ova Vlada.
"Nikoga nije bilo u toj Vladi da upozori premijera iz redova HDZ-a i da mu kaže: 'Stanite, ne ide tako'", rekao je Stazić.
Podsjetio je kako je Sabor osnovao istražno povjerenstvo koje je trebalo utvrditi okolnosti pod kojima je sklopljen međudionički ugovor u Ini.
"Ali HDZ-ova većina u tom istražnom povjerenstvu je nametnula zaključak da je sve u redu i na taj način pokrivala kriminalnu djelatnost svoga šefa", ustvrdio je Stazić te zaključio da nije riječ o veleizdaji samo jednog čovjeka dodavši da "građani o tome trebaju voditi računa kada budu drugi put odlučivali koga hoće na vlasti".
HDZ-ovim zastupnicima koji su mu dobacivali iz klupa, spominjući Stazićevo ljetovanje na Brijunima za sedam kuna, poručio je da dobacuju samo zato što im smeta istina.
U Stazićevu obranu ustao je i Laburist Branko Vukšić, koji je uvjeren da se jeftino ljetovanje ne može usporediti sa "zloćudnim načinom vladanja i pokradenim milijardama".
Upozorio je i da su Sanadera "podržavali i držali mu vreću mnogi koji su prošli bez ikakve kazne, a koji se danas usuđuju držati moralne prodike".
Presudu Vrhovnog suda Vukšić tumači i kao poruku Saboru da ne treba tolerirati autokratsko vladanje i bahatost sa saborske govornice, koja se, kaže, ponavlja i kod Kukuriku vlasti.
Ocijenio je da Vlada treba doći pred Sabor i reći što je predmet arbitraže s MOL-om te da bi Hrvatska, ako poštuje odluke suda, do kraja arbitraže morala zamrznuti vlasnička prava MOL-a u Ini.
Slično misli i Vesna Škare Ožbolt (DC), koja ističe da se ugovor koji je nastao na temelju koruptivnog kaznenog djela ne smatra pravovaljanim ni u jednoj zemlji.
"Taj ugovor u postupku arbitraže treba staviti na stranu. To je posao Vlade, Nadzornog odbora Ine i ministra gospodarstva", kazala je Škare Ožbolt dodavši kako ne bi voljela da se ponovo nakon nekoliko godina postavi pitanje sličnih političkih odluka.
"U Saboru moramo proučiti Vladinu strategiju i vidjeti što misli napraviti u odnosima s MOL-om. Tome u Saboru ne treba posvetiti 10 minuta, nego provesti kvalitetnu raspravu", rekla je Škare Ožbolt koju brinu sukobi između ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka i predsjednika NO Ine Siniše Petrovića.
Nezavisna Jadranka Kosor presudu Vrhovnog suda čita kao dokaz da nije bila riječ o političkom progonu, za što ju je Sanader optuživao dok je bila na premijerskoj funkciji, nego o "snažnoj političkoj volji da se neovisnim institucijama omogući da rade svoj posao u skladu s Ustavom i zakonima".
Kosor također očekuje suspenziju MOL-ovih upravljačkih prava u Ini, a postavila je i pitanje nefunkcioniranja europskog uhidbenog naloga (EUN) u slučaju predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija.
"Kako to da EUN u jednoj članici EU funkcionira, a u drugoj ne funkcionira", upitala je Kosor.
Nezavisni Damir Kajin ustvrdio je da su u Istri na djelu Fimi-medije "100 puta suptilnije od Sanaderove", te izrazio uvjerenje da Inu na savjesti ima i "trećesiječanjska administracija", koja je MOL-u prodala kontrolni paket Ininih dionica.
Naglasio je kako ne likuje zbog presude Sanaderu, jer je ona presuda cjelokupnoj politici, ali i hrvatskim institucijama.
O pravomoćnoj presudi Sanaderu HDZ-ov klub se nije izjašnjavao.
Sjednica je nastavljena raspravom o redovitom izvješću pučke pravobraniteljice.
Institucije ne reagiraju na upozorenja pučke pravobraniteljice
Saborski klubovi podržali su danas izvješće o radu pučke pravobraniteljice u 2013., ali i upozorili da se u izvješćima iz godine u godinu upozorava na iste probleme, a institucije ne reagiraju na ta upozorenja, pa se postavlja pitanje ima li uopće smisla raspravljati o takvim izvješćima.
Pravobraniteljica Lora Vidović uvodno je upozorila da kapaciteti njezina ureda ne mogu pokriti rastući broj pritužbi građana, kojih je lani bilo čak 63 posto više nego 2012.
Kao poseban problem navela je područje socijalnih prava, koje smatra jako kritičnim. Njezinu uredu obraća se sve više socijalno ugroženih građana, rizik od siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj je 32,3 posto, građani su suočeni s ovrhama zbog neplaćenih režija, skrb o beskućnicima prepuštena je financijskim mogućnostima i volji lokalne samouprave...
Upozorila je da su iznosi socijalnih davanja nedopustivo niski, pri čemu su u posebno nepovoljnom položaju starije osobe.
"Do 31. prosinca iznos pomoći za uzdržavanje potpuno radno nesposobnog samca bez ikakvih prihoda iznosio je 850 kuna, a ako je osoba uz to ostvarivala puni iznos doplatka za pomoć, ukupna primanja bila su joj 1350 kuna, što je ispod svake granice dostatnosti i ne može zadovoljiti ni minimum životnih potreba", kazala je pravobraniteljica i zatražila uvođenje potpore za starije osobe bez mirovine.
Raspravu o izvješću pravobraniteljice Laburist Branko Vukšić nazvao je besmislenom, upozoravajući da se institucije u pravilu oglušuju o njezina upozorenja i preporuke.
"Dosadašnji ravnatelj HZZO-a Siniša Varga nagrađen je ministarskom foteljom zato što nije htio razgovarati s udrugama bolesnika, jer je skidao lijekove s liste, 'šparao' novac, ponašao se kao poslodavac, kao kapitalist. Najednom, gospodin mijenja ploču i sada ćemo vidjeti što će raditi, ukinuti javno zdravstvo pa će pravobraniteljica imati još više posla", rekao je Vukšić.
Upozorio je da su među diskriminiranima Srbi, Romi, stariji, nezaposleni, bolesni, siromašni i radnici te zaključio da je Hrvatska samo deklarativno socijalna država.
Goran Marić (HDZ) diskriminaciju vidi u prekovremenom radu u trgovačkim centrima, šikaniranju žena na razgovorima za posao i zapošljavanju na stalne poslove putem studentskog servisa.
Tisuću ljudi radi u jednoj tvrtki redovni posao preko student-servisa, ustvrdio je Marić a Vukšić je u tome prepoznao Hrvatski telekom.
"Tamo su otpustili sve što su mogli otpustiti, a kada nazovete javi vam se student koji kaže, oprostite, ja nisam kriv, ja ništa ne znam. Oni rade za znatno nižu nadnicu, nemaju nikakva prava, čak ni pravo govoriti istinu", ustvrdio je Vukšić.
Vesna Fabijančić Križanić (SDP) upozorava da je najprisutnija diskriminacija po etničkoj pripadnosti, čemu, uvjerena je, pridonose i istupi pojedinih saborskih zastupnika.
"I ovdje u Saboru zakoni kojima se suzbija diskriminacija dobili su jednoglasnu potporu, ali u praksi smo svjedočili da dio kolega daje podršku diskriminatorskim postupanjima", ustvrdila je.
Mile Horvat (SDSS) zadovoljan je što je pravobraniteljica u izvješću upozorila da je savjetodavni odbor EU države članice upozorio da pravo na ravnopravnu službenu uporabu manjinskog jezika države članice ne smiju uvjetovati udjelom većim od 50 posto, jer je to izravno narušavanje Okvirne konvencije za zaštitu prava manjina.
"To je bitna rečenica za sve događaje vezane uz referendum o ćirilici, koji će vjerojatno vrlo brzo uslijediti", ocijenio je Horvat.
Upozorio je da bi pozitivan odgovor na referendumsko pitanje značio da će u službenoj uporabi ostati samo jedan manjinski jezik u 17 jedinica lokalne samouprave.
Nezavisna Jadranka Kosor zatražila je da se s tim referendumom ne odugovlači te da se od Ustavnog suda zatraži ocjena ustavnosti predloženog referendumskog pitanja.
NAJAVA
Hrvatski će sabor zasjedanje nastaviti raspravom o redovitom izvješću pučke pravobraniteljice Lore Vidović za 2013 godinu. Ured pučke pravobraniteljice u prošloj je godini zaprimio 3021 novih pritužbi što je porast od čak 63 posto u odnosu na 2012., a razlog tomu je gospodarska kriza i sve teže socijalno stanje, ali i činjenica da građani nisu mogli dobiti relevantne informacije ili ne znaju kome se mogu obratiti u zaštiti svojih prava pa se obraćaju uredu, navodi se u izvješću. U prošloj godini bilo je znatno više predmeta koji se tiču prava branitelja, državnih službenika, financija, uključujući i ovrhe kojih je najviše zbog neplaćanja rtv pristojbe, stambenih odnosa i zbrinjavanja, postupanja policijskih službenika, itd.
