Po riječima šibensko-kninskog župana, Gordana Barake, otkrivanjem spomenika ispunjena je dugogodišnja želja Šibenčana da podignu spomenik kralju koji je Šibenik, taj prvi samorodni hrvatski grad na Jadranu, na Božić 1066. godine, spominjanjem njegova imena u jednoj svojoj darovnici, uveo u povijest. Zamisao o podizanju spomenika Petru Krešimiru IV. dao je krajem l944. Vladimir Nazor, ali se ta ideja ugasila i oživjela ponovno 197l., kada je Skupština općine donijela odluku o podizanju spomenika. No, prave pripreme, rekao je, počele su tek 1990., a koje su zbog rata potrajale punih deset godina. Spomenik je otkriven 934 godine nakon prvog pisanog spomena imena Šibenika u Krešimirovoj darovnici i na dan kada je u Saboru 1990. godine donesen Ustav samostalne i suverene Republike Hrvatske.
Na današnjoj svečanosti u Šibeniku o značenju Petra Krešimira IV. za Šibenik i Hrvatsku govorili su i gradonačelnik Šibenika, Franko Čeko, saborski zastupnik i nositelj projekta podizanja spomenika Paško Bubalo te Katica Ivanišević.
Spomenik je blagoslovio šibenski biskup, msgr. Ante Ivas, koji je predvodio molitvu.
Otkrivanju spomenika, uz autoricu Mariju Ujević, bio je nazočan i arhitekt Branko Silađi, autor postavljanja spomenika u Perivoju Roberta Visianija, a svečanost je uveličala i raketna topovnjača HRM-a "Petar Krešimir IV.", koja je uplovila u šibensku luku i sirenama pozdravila otkrivanje spomenika.
