Profesor mikrobiologije na Sveučilištu Deakin u Melburnu Greg Collier otkrio je gen tijekom proučavanja dijabetesa kod izraelskih pustinjskih štakora. Iako je gen, kojeg je nazvao 'Beacon', odgovoran za nadzor apetita kod štakora, ta je verzija gena identična ljudskoj. Otkriće je predstavio na sjednici Europskog društva za proučavanje dijabetesa. Sam je gen, nakon leptina i NPy-a, treći u nizu otkrivenih gena povezanih s gojaznošću.
Predsjednik 'International Diabetes Federation' Sir George Alberti tvrdi da bi lijek utmeljen na 'Beaconu' mogao biti proizveden prije od onih utemeljenih na druga dva gena, jer se ljudski i štakorski geni podudaraju s potpunom točnošću. Što znači da će rad na takvom lijeku teći mnogo brže jer će ishodi istraživanja na štakorima biti relevantni i za ljude.
Collier i njegova skupina prenijeli su pješčane štakore iz izraelske pustinje Negev u laboratorij u Melbourneu radi istraživanja dijabetesa. Zbog oskudne hrane u pustinji, koju na prvome mjestu čine kaktusi, štakori su bili vitki i zdravi. Nakon što su preneseni u Zapadni okoliš u kojem je hrana mnogo bogatija, neki su jeli mnogo te su se udebljali, dok su drugi nastavili uzimati male količine hrane radi čega su ostali vitki. Znanstvenici su zatim odlučili pronaći genetsku razliku. Odstranili su štakorima mozgove te ispitali svaki poseban gen ne bi li kod gojaznih pronašli neki koji je posebno aktivan. Naišli su na gen 'Beacon'.
Gen određuje formiranje, ili ekspresiju, proteina koje stanica koristi za funkcioniranje, popravak ili obranu, te podjelu. U gojaznih štakora gen 'Beacon' je funkcionirao u prevelikoj mjeri, stvarajući previše proteina koji potiču apetit. Nakon što su dešifrirali niz, ili jedinstveni kod, štakorskog gena, potražili su ga u genetskoj bazi podataka na internetu. Otkrili su da se u 81 posto strukture podudara s onim kod gliste. Glistu od izraelskog pustinjskog štakora dijeli 800 milijuna godina evolucije. Dakle, ako se gen očuvao 81 posto u 800 milijuna godina, njegova je uloga zasigurno bitna. Zatim je Collier potražio nešto slično štakorovom genetskom nizu u biblioteci ljudskih genetskih informacija. Otkrio je identičan genetski niz u ljudskoj DNA.
Gen 'Bacon' proizvodi protein koji potiče apetit, a istu stvar čini i NPy, dok leptin suzbija apetit.
Collier je zatim iz ljudskog gena 'Beacon' proizveo protein i ubrizgao ga u mozgove vitkih štakora. U sedam dana zadobili su 5 posto na težini. Nakon toga je, opet, ubrizgao protein proizveden od ljudskih gena 'Beacon' i NPy. Štakori su u tjedan dana zadobili čak 10 posto na težini.
Sljedeći korak je, rekao je Collier, izlaganje proteina stotinama raznih kemikalija ne bi li se pronašla neka koja zaustavlja njegovo djelovanje. Ako se istraživanje završi s uspjehom, put do lijeka koji sprečava preveliku proizvodnju proteina, i time povećan apetit, nije dalek.
