Većina zastupnika Saborad u raspravi istaknula je da je dobro da su konačno poznati svi podaci o javnom dugu i državnim jamstvima. No, pitali su pritom koliko će od tih 15-ak milijardi kuna jamstava doći na naplatu, kojim su se privatnim tvrtkama davala jamstva za kredite i kako posluju te tvrtke nakon dobivenih kredita.
Od dospjelih jamstava državi je u protekle četiri godine na naplatu došlo otprilike 11 posto ukupno izdanih jamstava, ili oko 1,6 milijardi kuna, kazao je pomoćnik ministra financija Branko Štulić.
Jamstva su samo osiguranje kredita, a njihovim izdavanjem bivša je Vlada davala potporu gospodarstvu jer, primjerice, brodogradnja ne bi preživjela bez jamstava, istaknuo je zastupnik HDZ-a i bivši premijer Zlatko Mateša. Stoga bi se, ako neka jamstva i dođu na naplatu, na to moglo gledati kao na državne subvencije, kazao je. Ustvrdio je također kako Hrvatska nije prezadužena zemlja, s obzirom da javni dug i državna jamstva iznose oko 47 posto brutto domaćeg proizvoda (BDP), dok prema kriterijima iz Maastrichta za pristup euro-zoni zaduženje države ne smije prelaziti 60 posto.
Dobro je, zaključila je većina zastupnika, da je Vlada ove godine pooštrila kriterije za izdavanje jamstva i svela ih na "minimum".
Odbor je izvješća primio na znanje i Zastupničkom domu predložio zaključak kojim bi se Vlada obvezala da sastavi i dostavi Saboru izvješće o tomu kako danas posluju poduzeća koja su u protekle četiri godine dobila državna jamstva.
Odbor je na današnjoj sjednici prihvatio Izvješće o izvršenju državnog proračuna u prošloj godini. U kraćoj raspravi zamjereno je što je zbog isplata plaća zasposlenima u različitim poduzećima i održavanja socijalnog mira iz tekućih proračunskih zaliha prošle godine potrošeno čak 330 posto više novca nego što je planirano. Zamjereno je, također, što nisu plaćene sve kamate na vanjsko zaduženje, što bi, čulo se u raspravi, moglo imati negativne posljedice ubuduće.
Na ovoj je sjednici Odbor prihvatio i Godišnje financijsko izvješće Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
