Slovenski opskrbljivač strujom u godinu dana osvojio je šest
posto tržišta te je zaključio 19 i pol tisuća ugovoram, uglavnom
s poduzećima.
"HEP Opskrba sada još uvijek zauzima 77 posto, ali to znači da je
za prošlih 12 mjeseci izgubio 23 posto svog tržišno udjela",
izjavio je predsjednik Uprave Gen-I-ja RobertGolob.
Dio kolača otišao je njemačkom RWE-u koji drži 4 posto tržišta i
koji se orijentirao prema kućanstvima.
"Gdje zauzimamo praktički 3/4 onih koji su promjenili
opskrbljivača i koji su prešli na RWE Energiju. Govorimo o brojki
od 70 tisuća korisnika", dodaje predsjednik uprave RWE Energije
ZoranMiliša.
Kažu, u smanjenju cijena koče ih podzakonski akti čije donošenje
kasni već tri mjeseca. Riječ je i o izmjeni Općih uvjeta opskrbe,
kojima bi se korisnicima mogli ponuditi jedinstveni račun i
mogućnost samoočitanja te:
"Da sami odlučuju hoće li da plaćaju prema potrošnji ili
paušalu", dodaje Golon.
"Ljudi praktički ne prepoznaju uštedu ne mogu je vidjeti jer ne
postoji jedinstvenog računa i za mrežarinu i za opskrbu"...
Time se, kažu, ide na ruku HEP-u koji i dalje ima 2 milijuna
kupaca.
"Ono što ja znam da naši kupci koji su prešli na HEPI i također
primaju dva računa isto jedva čekaju da se jedinstveni račun
dogodi", kazala je direktorica HEP-ova sektor za razvoj proizvoda
i usluga Vlatka Kamenić-Jagodić.
Novi igrači na tržištu nezadovoljni su i naknadom za obnovljive
izvore energije koju moraju plaćati, a ona je 70 posto iznad
tržišne cijene!
"To vam sada mogu slobodno reći, utječe od 5 do 7 posto na cijenu
ukupne električne energije koju mi plaćamo", kaže Miliša.
U Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji kažu kako tu cijenu
određuje Vlada. Zakoni u pogledu jedinstvenog računa i mogućnosti
samoočitanja u procesu su javne rasprave.
"Svakako treba naglasiti da i sadašnji postojeći zakonodavni
okvir omogućava već jednu dobru promjenu opskrbljivača. Dakle
nova pravila će to još poboljšati", poručio je direktor sektora
za električnu energiju HERA-e ŽeljkoRajić.
ALi i otvoriti mogućnost za pojeftinjenje. No prije toga zakoni
koji kasne mjesecima moraju se konačno donijeti. Na jeftiniju
struju građani će tako vjerojatno čekati najmanje još godinu
dana.
Prije godinu dana na tržište opskrbe strujom došli su novi igrači. Slovenci i Nijemci sad zajedno drže oko 10 posto tržišta. Iako su najavljivali revoluciju i još niže cijene - one su izostale. Andrej Dimitrijević istražio je zašto - a odgovor - tako očekivano hrvatski - smanjenje cijena koče podzakonski akti, čije donošenje kasni.