I dok Ukrajina klizi prema građanskom ratu obje strane u utorak zakapaju svoje mrtve i međusobno se optužuju za cijepanje države.
Utorak je zasad miran na istoku i jugu Ukrajine, ali je nekoliko proteklih smrtonosnih dana sukoba približilo zemlju građanskom ratu, očvrsnulo suprostavljene pozicije i ostavilo malo prostora za mirno rješenje.
U Kramatorsku, gradiću na istoku u rukama separatista, lijes 21-godišnje medicinske sestre JulijeIzotove nošen je do mjesne crkve ulicama premreženim barikadama od guma i srušenih stabala. U crkvi svetog trojstva sedmorica svećenika predvodila su molitvu za mladu ženu, ubijenu mecima velikog kalibra. Mještani su uvjereni da su to meci ukrajinskih snaga koje su pokušale napad na grad.
U Odesi, donedavno mirnoj, multietničkoj luci na Crnom moru, gdje je 40 ljudi ubijeno u nasilju u petak, najkrvavijem danu otkako je u veljači svrgnut ViktorJanukovič, nosači su nosili otvoreni lijes AndrijaBirjukova (35), ukrajinskog domoljuba stradalog u nasilju koje je izbilo kada su proruski simpatizeri napali ukrajinsku povorku naoružani pištoljima, lancima i sjekirama, a tragično završilo podmetnutim paležom u zgradi sindikata s desecima mrtvih.
Posljednjih nekoliko dana vladine snage pojačale su ofenzivu na istoku, gdje separatisti zasad uglavnom čvrsto brane svoje pozicije, posebice u svom glavnom uporištu Slovjansku.
Ukrajinski ministar unutarnjih poslova ArsenAvakov kazao je da je najmanje 30 separatista ubijeno u sukobima, ali za to nema neovisne potvrde. Pobunjenici, pak, tvrde da imaju samo četiri mrtva i da su srušili tri ukrajinska vojna helikoptera.
Ukrajinska kriza dovela je do konfrontacije Moskve i Zapada neviđene od najcrnjih dana Hladnog rata. Otkako je u Ukrajini svrgnut Janukovič, a na vlast zasjela proeuropska vlada, ruski predsjednik VladimirPutin odbacio je višedesetljetna diplomatska postignuća i proglasio da Moskva ima pravo intervenirati u zaštiti govornika ruskog jezika na istoku Ukrajine.
U ožujku je Rusija anektirala Krim, a u tjednima koji su slijedili naoružani separatisti preuzeli su kontrolu nad većim dijelom regije Donbas, u kojoj živi 15 posto ukrajinske populacije i nalazi se trećina industrije.
Rusi su razmjestili tisuće vojnika na istočnoj ukrajinskoj granici, a nasilje u Odesi pokazuje da se sukob širi izvan tradicionalnih granica istoka i juga.
Zapadne zemlje tvrde da Rusija svojom propagandom kampanjom u kojoj ukrajinske vlasti etiketira kao fašiste potiče i usmjerava pobunu na istoku. "Rusija zvuči kao da se iznova bori u Drugom svjetskom ratu. Svuda je fašizam, svuda su neprijatelji. Mobiliziraju se duhovi prošlosti", rekao je švedski ministar vanjskih poslova CarlBildt.
Njegov njemački kolega FrankWalterSteinmeier bio je još izravniji. "Krvave slike iz Odese pokazuju nam da smo samo par koraka od građanskog rata".
Gnjev Zapada, međutim, zasad nije pretočen u neki konkretan potez. SAD i EU uveli su simbolične sankcije, usmjerene na mala poduzeća i pojedince. NATO je jasno dao do znanja da neće ratovati za Ukrajinu i samo pojačava snage na svojim istočnim granicama za slučaj obrane. Zapovjednik NATO-a, američki general PhilipBreedlove smatra da je Rusija poslala pripadnike svojih specijalnih snaga u Ukrajinu i da može ostvariti svoje ciljeve bez konvencionalne invazije.
Zapadni čelnici zaprijetili su ozbiljnijim sankcijama Rusiji ako se bude miješala u predsjedničke izbore 25. svibnja i sva je njihova diplomacija usredotočena na taj datum. "Ako se izbori ne održe bit će kaos i rizik od građanskog rata. Rusi, Vladimir Putin, u ovom trenutku ne žele održavanje tih izbora. Moramo ih razuvjeriti", kazao je francuski predsjednik FrancoisHollande.
PetroPorošenko, najveći favorit na izborima, naglasio je da se glasovanje mora održati unatoč nemirima. "Nadamo se da ćemo završiti protuterorističku operaciju do izbora. Ako ne uspijemo, okružit ćemo ta mjesta i nećemo im dopustiti uplitanje u izbore", kazao je.
Separatisti iz Donbasa namjeravaju dva tjedna prije izbora održati svoj referendum o secesiji, nalik onom krimskom koji je prethodio pripojenju Rusiji.
