Američki predsjednik Barack Obama u ponedjeljak i utorak u Den Haagu okuplja svjetske čelnike s kojima će pokušati pronaći načine preventiranja terorističkih nuklearnih napada, na ključnom nuklearnom summitu na koji se nadvila sjena eksplozivne ukrajinske krize.
Više od pedeset državnika nazočit će nuklearnom summitu (NS) na poziv američkog predsjednika, koji je istodobno sazvao i sastanak grupe G7 na kojem će se razgovarati o daljnjim sankcijama protiv Rusije.
Čelnici skupine G7 (SAD, Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan) najvjerojatnije će se sastati u ponedjeljak, kažu diplomatski izvori, što će utorak ostaviti slobodnim za raspravu o osiguranju svjetskih zaliha nuklearnog materijala kako bi se skupine poput Al-Kaide spriječile u sastavljanju takozvane "prljave bombe" sastavljene od konvencionalnih eksploziva omotanih u radioaktivni materijal.
Obama je nuklearnu sigurnost i smanjenje zaliha nuklearnog naoružanja postavio u središte svojeg političkog naslijeđa, rekavši još 2009. da je nuklearni terorizam "najekstremnija prijetnja globalnoj sigurnosti".
Za to je svoje zalaganje dobio Nobelovu nagradu za mir i obvezao se da će osigurati ranjivi nuklearni materijal diljem svijeta u roku od četiri godine. Organizirao je summit o nuklearnoj sigurnosti 2010. u Washingtonu, potaknuo onaj 2012. u Seulu i ovaj u Nizozemskoj, a 2016. će sam organizirati završni u Americi.
Jedan od ciljeva NS-a je pridobiti zemlje da se odreknu svojih zaliha visoko obogaćenog uranija i plutonija, koji se može korisiti za izradu nuklearne bombe, u zamjenu za neopasni nisko obogaćeni uranij.
"Nuklearni teroristički napad utjecao bi na cijeli svijet. To je globalni problem koji zahtijeva globalno rješenje, a NS je tom problemu dao adekvatnu političku pozornost", rekla je AFP-u stručnjakinja za neproliferaciju Kelsey Davenport.
Nizozemski domaćini, koji su u organizaciji proveli sigurnosnu operaciju dosad neviđenih razmjera i potpuno od svijeta odsjekli inače uspavanu hašku četvrt Scheveningen, kažu da ovaj skup ima tri cilja: reduciranje količine nuklearnog materijala, njegovu zaštitu i jačanje međunarodne suradnje o nuklearnoj sigurnosti.
Skoro svaka zemlja ima radioaktivni materijal koji se može koristiti za "prljave" bombe. "Ne morate imati nuklearni reaktor u dvorištu, ali vjerojatno imate bolnicu s radiološkim izvorima za liječenje raka i sterilizaciju. Mislim da ljudi ne znaju koliko su im te stvari blizu", kaže Michelle Cann, viša analitičarka u Partnerstvu za globalnu sigurnost.
Ukrajina je bila uspješna priča sa summita u Seulu pošto je vratila sav svoj visoko obogaćeni uranij Rusiji i svoje reaktore prilagodila proizvodnji nisko obogaćenog uranija.
Kijev se 1994. godine pristao odreći svog nuklearnog oružja, stečenog u SSSR-u, u zamjenu za jamstva o teritorijalnom integritetu. Analitičari smatraju da ponašanje Rusije u aktualnoj ukrajinskoj krizi ne bi bilo drugačije da Ukrajina i dalje ima nuklearnu bombu. "Iskreno, to je vrlo nasilna regija i što je tamo manje nuklearnog materijala, to bolje. Mislim da Ukrajinci nisu pogriješili", kazala je Cann.
Na summit će doći ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, a još nije poznato tko će voditi ukrajinsko izaslanstvo.
Unatoč napretku u nuklearnim pregovorima, na summit nije pozvan Iran. "To bi poslalo pogrešnu poruku", rekao je jedan diplomat AFP-u.
Uz državnike iz 53 zemlje u Nizozemsku će doći i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon i predsjednici Europske komisije i Europskog vijeća Jose Manuel Barroso i Herman van Rompuy te glavni tajnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Yukiya Amano.
Skup će osiguravati 13.000 policajaca, 3000 vojnika i 4000 vojnih policajaca.
