Prema tom prijedlogu, Ravnateljstvo bi se sastojalo od policije i kriminalističke policije, na čelu kojih bi bili pomoćnici ravnatelja. Ravnatelja bi imenovala Vlada na prijedlog ministra unutarnjih poslova. Načelnike policijskih uprava imenovao bi ministar na prijedlog ravnatelja policije, a u postupku imenovanja sudjelovala bi i tijela lokalne samouprave koja bi davala mišljenja o predloženim kandidatima. Predloženim konceptom omogućilo bi se da jedna osoba upravlja cijelom policijom. Ministarska funkcija rasteretila bi se od operativnih poslova i ministar bi sada trebao biti isključivo politička osoba. Isto se odnosi i na ministrove pomoćnike. Novost je i da Vlada, na prijedlog ministra, može ustrojiti posebnu policijsku postrojbu koja bi se borila protiv kriminala na teritoriju cijele države. Kao neke od zadaća te postrojbe navode se borba protiv organiziranog kriminala i antiterorističke zadaće.
Zakonom se policija definira kao služba MUP-a koja obavlja policijske poslove (zaštita života, temeljnih ustavnih prava i drugo). Zakon jasno i detaljno razrađuje područje policijskog rada i 18 policijskih ovlasti. Time se policiji, kako tvrdi predlagatelj zakona, htjelo dati središnje mjesto i izdvojiti određene poslove iz sklopa unutarnjih poslova te omogućiti njihovo obavljanje primjenom policijskih ovlasti. Veći značaj i uloga daje se policijskim postajama, koje obavljaju većinu policijskih poslova, a glavnina posla se time i formalno spušta na policijske postaje. Sadašnji zapovjednici policijskih postaja zvat će se načelnici, a promjene su vidljive i u službenom nazivu policajaca. Tako se predlaže uvođenje naziva "policijski službenik", umjesto dosadašnjeg "ovlaštena službena osoba".
Policajci također ne bi mogli obavljati samostalnu ili gospodarsku djelatnost izvan radnog vremena u policiji, osim ako im to pismeno ne odobri ministar ili osoba koju on za to ovlasti. U radu policije, novost je da će građane moći pozivati na obavjesne razgovore samo u vremenu od 6 do 22 sata, a samo u tom vremenu će ih moći i uhititi u njihovim domovima. Iznimka od tog pravila su kada se radi o neodgodivim policijskim poslovima ili ako se sumnja da bi budući uhićenik pružao otpor. Uhićenja se neće obavljati bez pisanog naloga suda ili nadležnog tijela uprave, a policajac će morati upoznati uhićenika s razlozima uhićenja i pravu na branitelja. Bez pismenog naloga moći će se uhititi osoba čiji se identitet ne može odmah utvrditi ili ako je raspisana potraga. U prijedlogu se pojašnjava da se uhićenja, u pravilu, neće obavljati u domu tijekom noći. Budući da sud određuje vrijeme kada se uhićenik mora pojaviti, policija može uhititi osobu najranije šest sati prije toga roka, ako je u istoj županiji, ili 24 sata prije, ako se uhićenik dovodi iz neke druge županije.
Pregled osoba i vozila policija će moći obaviti samo ako se sumnja da osoba ima predmet kojim može ozlijediti sebe ili druge. Pregled se neće moći obaviti radi pribavljanja dokaza o zločinu, već policajac može zadržati sumnjivu osobu najduže šest sati i pribaviti nalog za pretragu. Prema prijedlogu zakona, policija bi morala javno objaviti da će snimati javna okupljanja, za koje sumnja da bi mogla ugroziti živote ljudi i ustavni poredak. Novost je i da se policajcima dozvoljava štrajk, osim u slučajevima rata, elementarnih nepogoda, te nasilnog ugrožavanja ustavnog poretka države i temeljnih prava i sloboda čovjeka. Međutim, prema ZOP-u, policajci su i u vrijeme štrajka dužni štititi živote i sigurnost ljudi i uhititi kriminalce, ako ih zateknu u zločinu. Prema novom zakonu beneficirani radni staž imali bi samo policajci na terenu. O prijedlogu zakona Zastupnički dom trebao bi raspravljati na idućoj sjednici, koja počinje u srijedu.
