Ako je suditi po podacima o rastu nelikvidnosti i najavama nove vlasti, pred Hrvatskom je godina masovnih stečajeva, u kojima bi bez posla, prema najcrnjem scenariju, moglo ostati i do 60.000 ljudi, što je grad veličine Pule!

Riječ je o zaposlenima iz tvrtki i obrta koji su do kraja listopada završili u blokadi. Naime, čak 68.489 poslovnih subjekata krajem listopada imalo je blokirane račune, a prema podacima Fine, upravo su te tvrtke nelikvidnost dovele do rekordne razine od gotovo 40,2 milijarde kuna.

Taj problem rješavat će novi ministar financija Slavko Linić, koji je već u predizbornoj kampanji najavio otvaranje 20 do 30 tisuća stečajeva.

Linićeva šok-terapija

"Pristup mora biti subjekt po subjekt i rješenja za posljedicu ne smiju imati gubitak radnih mjesta. Može se uvesti američki model da se vjerovnici, dužnici i država međusobno dogovore o preustroju, a ako se problem tako ne riješi, tvrtka ide stečaj", poručio je Linić još sa skupa u Opatiji, ističući kako će gorući problem nastojati riješiti u prvih šest mjeseci.

Ekonomski stručnjaci su već upozorili da ćemo u 2012. ući s više od 300.000 nezaposlenih, no taj bi broj poslije 1. siječnja mogao i znatno porasti. Na to će utjecati i novi udar recesije, koji trese Europu i prelijeva se i na nas, posebno na izvozno orijentiran dio našega gospodarstva.

Otvaranje lavine stečajeva u takvoj situaciji za posljedicu može imati samo znatno povećanje broja onih koji će se naći na Zavodu za zapošljavanje. Jedini koji će profitirati u idućoj godini bit će stečajni upravitelji kojima će obim posla, pa i zarada rasti. No, Darko Šket, stečajni upravitelj Peveca i jedan od najuspješnijih hrvatskih stečajnih upravitelja uopće, kaže da ga to ne veseli, piše Jutarnji list .

Kukolj odvojiti od onih koji imaju perspektivu

"Nisam baš sretan zbog najava novih stečajeva. Ipak, krajnje je vrijeme da žito odvojimo od kukolja i vidimo koje tvrtke imaju perspektivu na tržištu, a koje nemaju. Pitanje je samo imamo li sposobnosti i znanja to provesti u djelo jer ćemo, u protivnom, imati samo produljenje agonije", poručio je Šket.

I makroekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić strahuje od stečajeva. No, ipak smatra da za mnoge nesolventne tvrtke izlaza i nema. Prema njegovom mišljenju, naglasak bi se više trebao staviti na restrukturiranje tvrtki, što bi moglo značiti i ulazak države u mnoge firme.