Ako je suditi po podacima o rastu nelikvidnosti i najavama nove vlasti, pred Hrvatskom je godina masovnih stečajeva, u kojima bi bez posla, prema najcrnjem scenariju, moglo ostati i do 60.000 ljudi, što je grad veličine Pule!
Riječ je o zaposlenima iz tvrtki i obrta koji su do kraja listopada završili u blokadi. Naime, čak 68.489 poslovnih subjekata krajem listopada imalo je blokirane račune, a prema podacima Fine, upravo su te tvrtke nelikvidnost dovele do rekordne razine od gotovo 40,2 milijarde kuna.
Taj problem rješavat će novi ministar financija Slavko Linić, koji je već u predizbornoj kampanji najavio otvaranje 20 do 30 tisuća stečajeva.
Linićeva šok-terapija
"Pristup mora biti subjekt po subjekt i rješenja za posljedicu ne smiju imati gubitak radnih mjesta. Može se uvesti američki model da se vjerovnici, dužnici i država međusobno dogovore o preustroju, a ako se problem tako ne riješi, tvrtka ide stečaj", poručio je Linić još sa skupa u Opatiji, ističući kako će gorući problem nastojati riješiti u prvih šest mjeseci.
Ekonomski stručnjaci su već upozorili da ćemo u 2012. ući s više od 300.000 nezaposlenih, no taj bi broj poslije 1. siječnja mogao i znatno porasti. Na to će utjecati i novi udar recesije, koji trese Europu i prelijeva se i na nas, posebno na izvozno orijentiran dio našega gospodarstva.
Otvaranje lavine stečajeva u takvoj situaciji za posljedicu može imati samo znatno povećanje broja onih koji će se naći na Zavodu za zapošljavanje. Jedini koji će profitirati u idućoj godini bit će stečajni upravitelji kojima će obim posla, pa i zarada rasti. No, Darko Šket, stečajni upravitelj Peveca i jedan od najuspješnijih hrvatskih stečajnih upravitelja uopće, kaže da ga to ne veseli, piše Jutarnji list.
Kukolj odvojiti od onih koji imaju perspektivu
"Nisam baš sretan zbog najava novih stečajeva. Ipak, krajnje je vrijeme da žito odvojimo od kukolja i vidimo koje tvrtke imaju perspektivu na tržištu, a koje nemaju. Pitanje je samo imamo li sposobnosti i znanja to provesti u djelo jer ćemo, u protivnom, imati samo produljenje agonije", poručio je Šket.
I makroekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić strahuje od stečajeva. No, ipak smatra da za mnoge nesolventne tvrtke izlaza i nema. Prema njegovom mišljenju, naglasak bi se više trebao staviti na restrukturiranje tvrtki, što bi moglo značiti i ulazak države u mnoge firme.
