Ovisno od banke do banke, riječ je o 10 do najviše 40 ljudi, koji su na ime plaća, bonusa i nagrada u ovoj kriznoj godini dobili više od 208 milijuna kuna, odnosno 13 milijuna kuna više nego u 2009. godini. Štoviše, u dvije krizne godine na plaće i bonuse rukovodećeg kadra u samo četiri banke otišlo je ukupno 403 milijuna kuna, što je novac dovoljan za isplatu oko 53 tisuće prosječnih bruto plaća u Hrvatskoj.
Zaba najdarežljivija
Zaba je svojoj upravi, koju čini sedam ljudi na čelu s Franjom Lukovićem, isplatila ukupno 27 milijuna kuna, što je povećanje od pet milijuna u odnosu na 2009., otkriva Novi list. Uz to, ostali je rukovodeći kadar u Zabi dobio ukupno 40 milijuna kuna na ime plaća i nagrada, što je također povećanje od pet milijuna kuna. Tako je Zaba na svoje rukovodeće ljude u prošloj godini potrošila 67 milijuna kuna, odnosno 10 milijuna više nego godinu dana ranije.
PBZ-ovcima nagrade porasle za 'samo' milijun kuna
Ključni upravljači u PBZ grupi zaradili su na plaćama i bonusima 69 milijuna kuna, no njihove su nagrade u odnosu na prethodnu godinu porasle tek za milijun kuna. O kolikom je broju ljudi riječ i koliko je točno dobila uprava na čelu s Božom Prkom ne otkriva ni njihov izvještaj, niti su na to dali odgovor iz PBZ-a.
RBA i Erste s manjim iznosima
RBA Grupa potrošila je na bonuse, plaće i nagrade svoga ključnog rukovodstva 54 milijuna kuna, što je dva milijuna više nego godinu dana ranije. Ni RBA nije otkrila kolika je zarada uprave koju vodi Zdenko Adrović. Najmanje novca na bonuse, nagrade i plaće direktora potrošila je Grupa Erste banke, koja je na toj stavci zabilježila trošak od 18 milijuna kuna. U 2010. godini na rukovodeći kadar u banci koju vodi Petar Radaković otišlo je 11 milijuna kuna, dok sedam milijuna kuna otpada na čelne ljude u grupi.
Lijepo je biti šef
Što se tiče samih bonusa, njih RBA ne odvaja od ostalih primanja, a u Zagrebačkoj, Privrednoj i Erste banci oni su po godini ukupno iznosili 55 milijuna kuna, s time da su u Erste banci najmanji i iznose pet milijuna kuna, u Zabi su 27 milijuna kuna, a u PBZ-u 23 milijuna kuna.
Bankarski bonusi u vrijeme financijske krize natjerali su i Europski parlament da krajem prošle godine ograniči visinu bonusa, jer su parlamentarci zaključili da je jurnjava za bonusima, radi koje se zanemare rizici, jedan od uzroka financijske krize. Međutim, europske banke dosjetile su se kako zaobići to pravilo, pa svojim menadžerima povećavaju plaće uz objašnjenje da ih nova pravila stavljaju u nepovoljnu poziciju u odnosu na ostatak svijeta kad je u pitanju visokokvalificirani kadar.
