"Za državu, ja sam mali poduzetnik i sukladno tome plaćam svoje obaveze. Za Hrvatsku gospodarsku komoru, koja je, očito, država u državi, ja sam odnedavno, jer sam prešla broj zaposlenih od 50, srednji poduzetnik, i dužna sam im samo članarinu, umjesto dosadašnjih 55 kuna mjesečno, sada plaćati 1.500 kuna, odnosno čak 18.000 kuna na godinu!", ispričala je za Novi list, uz uvjet anonimnosti, čitateljica iz Primorsko-goranske županije, vlasnica, kako kaže, nekoliko manjih trgovina.
Drugačiji kriteriji od države
Kao i svako drugo trgovačko društvo, i ona je obavezna plaćati članarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja joj je odnedavno čak 28 puta veća nego što je bila do sada.
Nije joj pritom jasno, ističe, kako je moguće da HGK poduzetnike svrstava u kategorije malih, srednjih ili velikih po sasvim drugačijim od kriterija po kojima to čini država.
Što je najgore, napominje čitateljica, ne zna što za tu, nimalo malu članarinu, ona dobiva, budući da je, kaže, HGK čak nije niti obavijestio o promjeni statusa za plaćanje članarine, nego je obavijest dobila iz porezne uprave, koja naplatu članarine vodi.
Tako ova poduzetnica koja je do sada plaćala članarinu od 55 kuna mjesečno, plaćati mora 1.500 kuna, budući da zadovoljava dva od tri kriterija koje HGK postavlja za srednje poduzetnike, dok je za državu i dalje mali poduzetnik.
'Imamo kriterije za određivanje veličine poduzeća'
Kako odgovaraju iz HGK, "oni imaju kriterije za određivanje veličine poduzeća, koje utvrđuju sami gospodarstvenici putem Skupštine HGK". Članarina za prvu kategoriju iznosi 55 kuna, srednji poduzetnici je plaćaju 1.500, a veliki 5.500 kuna na mjesec.
Takav model financiranja je, zaključuju u HGK, solidaran, a čak 94 posto članica, napominju, plaća mjesečno 55 kuna, četiri posto ih plaća 1.500 kuna, dok samo dva posto članarinu plaća 5.500 kuna na mjesec. Svima naplaćuju još i doprinos za HGK.
Vezani članci:
arti-201102040318006 arti-201101130194006 arti-201104061003006 arti-201105190842006 arti-201102160621006