Do jučer se šetnjom zagrebačkim ulicama moglo zaključiti da su ih preplavile poslovnice za otkup zlata. A danas su te poslovnice, koje smo vezali uz krizu, dobile i "konkurenciju", pa se na gotovo svakom drugom uglu može vidjeti second hand shop.
Kaputi po 100 kuna, hlače i suknje od 30 do 40 kuna, majice od 20 do 40 te sakoi po 50 kuna. S obzirom na takve cijene i tešku financijsku situaciju u Hrvatskoj, ne čudi da su svi pohrlili otvarati second hand shopove. Vlasnica jednog od njih kaže nam da je borba na tržištu zaista postala teška.
Roba dolazi iz inozemstva, ali ima i otkupljivača
"Muka mi je kad prođem ulicom i vidim koliko se povećao broj trgovina. Sad nam zaista postaje teško jer mi tu robu uvozimo. Platimo je tvrtkama u Njemačkoj ili Francuskoj, potom platimo carinu, pa prijevoz, a ovdje nas dočekaju najamnina, porezi i sve ostalo. Ne znam što će biti, ali čini mi se da će samo oni najjači opstati", opisuje nam gospođa koja vodi trgovinu rabljenom robom i koja želi ostati anonimna. Na naše pitanje otkupljuju li robu od domaćih ljudi, odgovara negativno. Tvrdi da je vidjela da neki njeni konkurenti to čine, ali i da su brzo od toga odustali. Smatra da se to ne isplati. Robu, ističe, kupuje u inozemstvu od tvrtki koje je otkupljuju od građana.
Jedna nam prodavačica pak priča kako, unatoč velikoj konkurenciji, prodaja ide dobro. Njene gazde su u proteklih nekoliko mjeseci otvorile još jednu prodavaonicu, a neki njeni prijatelji i sami razmišljaju, tvrdi, kako bi krenuli u taj biznis. No, smatra da ne treba žuriti jer i sami važu koliko je to sad dobro u posljednjoj "poplavi" takvih prodavaonica. Raspitujući se u drugim second hand shopovima doznajemo i da se taj oblik trgovine razvija i izvan Zagreba, pa se i u manjim sredinama sve češće pronalaze oni koji prodaju rabljenu robu. A kakvi kupci najčešće zalaze u second hand shopove?
"Riječ je o različitim ljudima. Najčešće su to umirovljenici koji imaju male mirovine ili ljudi slabije platežne moći. Ima i studenata, mladih ljudi. Na njih primjerice otpada oko 30 posto kupaca. Najčešće su to oni koji njeguju nekakav retrostil odijevanja i ono što bi oni odjenuli u drugim trgovinama više ne mogu naći. Oni dolaze kod nas. Nije da nemaju novca nego je to jednostavno njihov stil. Najmanje pak imamo onih starosti između 30 i 40 godina koji su visokoobrazovani i zahvaljujući svom zaposlenju imaju standard koji im omogućuje i da više troše", priča nam jedna trgovkinja.
'Mijenja se mentalni sklop ljudi kad je riječ o rabljenoj robi'
Doznajemo i da se pogled građana na kupovinu rabljene robe mijenja, pa više nema stida zbog činjenice da ste odjenuli nešto što je netko već nosio. "Vani je normalno da kupujete rabljenu robu. Kod nas je to do jučer bilo teško zamislivo. Sada mi se čini i da se mentalni sklop ljudi proširio", priča nam prodavačica.
A kako na sve to gledaju trgovci koji prodaju novu robu i koji imaju daleko više cijene. Jesu li masovnom pojavom second handa ugroženi? Željko Jeger ispred Udruge trgovaca zakupaca u velikim trgovačkim centrima tvrdi da masovna pojava second hand shopova njih neće ugroziti.
"Ne osjećamo se ugroženi jer znamo kakvu robu oni prodaju. Takve trgovine su također našle svoju nišu i dobro su došle. Dobro je to za onaj sloj ljudi koji nema novca i tako rješava svoje probleme. Te trgovine, dakle, služe narodu. No, ono što nije dobro je trenutna situacija u državi zbog koje statistike stalno pokazuju pad potrošnje. Ne može se graditi budućnost na tome da ljudi moraju stalno štedjeti. To ne vodi ničemu i to se hitno treba promijeniti", zaključuje Jeger.
