Inflacija bi ove godine mogla dosegnuti oko devet posto, što je više od trenutne prognoze MMF-a u visini od šest posto, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić tijekom konferencije "Eurotransformacija Hrvatske", u organizaciji Motus media Grupe. Istaknuo je da inflantorni pritisci rastu iz mjeseca u mjesec, posebno kod cijena hrane, te da se svijet, pa tako i Hrvatska, suočavaju s prvim većim inflantornim pritiskom nakon mnogo godina.
Rat u Ukrajini pogoršao očekivanja globalnog rasta i inflacije
"Invazija na Ukrajinu i sankcije Rusiji pogoršali su globalna očekivanja globalnog rasta i inflacije", rekao je Vujčić, ali je napomenuo kako je rast cijena uočen već i prije rata u Ukrajini. Revidiranje projekcije inflacije na više rezultat je viših cijena nafte i sirovina, istaknuo je.
HNB je u travnju revidirao procjenu ovogodišnje stope inflacije na 5,2 posto, u odnosu na 2,6 posto u 2021. godini. Vujčić smatra da će i stopa rasta Hrvatskog BDP-a ove godine biti viša od 2,7 posto, sukladno procjenama MMF-a, te očekuje snažan rast BDP-a i u drugom kvartalu ove godine.
Globalno zaoštravanje monetarnih politika
Vujčić je podsjetio kako je američki Fed započeo zaoštravati monetarnu politiku, da je isto najavila Europska središnja banka, ali i da je većina središnjih banaka u zemljama izvan eurozone još prošle godine započela zaoštravati svoje monetarne politike. HNB to nije napravio jer je zemlja na putu u eurozonu.
"Cijena zaduživanja Hrvatske porasla je znatno manje nego u državama koje nisu u eurozoni", rekao je Vujčić te naveo kako je u Mađarskoj i Poljskoj vidljivo prelijevanje strožih uvjeta financiranja na tržišne kamatne stope.
Euro neće povećati cijene jer su već relativno visoke
Guverner je istaknuo da cijene uvezenih roba rastu brže od izvoznih pa se uvjeti razmjene pogoršavaju, što pak povećava vanjskotrgovinski manjak. Ipak, ocjenjuje da je realna gospodarska aktivnost u Hrvatskoj iznad pretkrizne razine, pri čemu je rast koncentriran u uslužnim djelatnostima. Smatra da bi povoljna kretanja u turizmu djelomično mogla kompenzirati negativne učinke skupljih energenata.
"Razina cijena u Hrvatskoj u svim je prehrambenim kategorijama iznad razina cijena zemalja srednje i istočne Europe, dok nam je razina dohotka usporediva sa zemljama koje su uvodile euro", kazao je Vujčić komentirajući kako euro neće povećati cijene jer je razina cijena u Hrvatskoj već relativno visoka, osobito cijena hrane i telekomunikacija.
Marić: 'Pratit ćemo zaokruživanje cijena, najviše maloprodaju hrane, ugostiteljstvo i turizam'
Ministar financija Zdravko Marić rekao je da će negativne strane uvođenja eura biti mahom jednokratne, a da bi se one maksimalno izbjegle, cijeli proces potrebno je dobro iskomuniciarati s građanima. Ponovio je da će tečaj konverzije vjerojatno biti na razini koja je određena ulaskom u Europski tečajni mehanizam II, ali da postoji mogućnost blagog odstupanja. Marić je istaknuo i da je razgovarao s predstavnicima trgovačkog, duhanskog i drugih sektora vezano uz zaokruživanje cijena zbog uvođenja eura. Naglasio je da su, primjerice, cijene cigareta na europskom tržištu u pravilu zaokruživale na desetice, a ne na eurocent.
"Pratit ćemo maloprodaju, najviše prodaju hrane i zaokruživanje cijena", rekao je te dodao da će se pomno pratiti i cijene u ugostiteljstvu i turizmu.
