U 2009. najveći porast nezaposlenosti bio je u sjevernim i sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske te u Istri. Sanja Crnković-Pozaić, stručnjakinja za tržište rada, logičnim smatra što je najveći porast nezaposlenosti u gradovima i regijama koje imaju najveću fluktuaciju radne snage, no to ne znači da je kod njih stanje najgore.

"S obzirom na to da su mjere za održavanje radnih mjesta zakasnile, da bi se zaustavio pad zaposlenosti treba čekati na prve pozitivne stope rasta gospodarstva", kaže S. Crnković-Pozaić za Večernji list. Ove ih godine nitko ne očekuje pa se oporavak na tržištu rada prebacuje na iduću godinu.

Inače, najniža je nezaposlenost, navodi HZZ, u Istri, čak je i povoljnija nego u Zagrebu, u kojem je statistički prikaz neprecizan jer su svi vojni osiguranici prijavljeni u Zagrebu, a velik je i broj radnika iz okolice koji rade u gradu.

Najteže je u Slavoniji, u kojoj ni sezona ne može mnogo pomoći. Žene čine 66% radne snage u sezonskom zapošljavanju i to dominantno u zanimanjima za koja nije potrebna visoka kvalifikacija.

Perspektive za zapošljavanje ove su godine loše premda se mogu očekivati dobri rezultati u sezonskom zapošljavanju u turizmu, trgovini i prometu što se vidi iz početnih podataka o zapošljavanju u prva tri mjeseca 2010. godine, navodi Crnković-Pozaić.

Međutim, sezonsko zapošljavanje u najboljim godinama povuče 25 tisuća nezaposlenih, što neće biti dovoljno da u odsutnosti novih poslova u drugim sektorima bitno smanji nezaposlenost.

Nepokretna radna snaga

Problem je i što radna snaga nije pokretna, jer postoji granica siromaštva ispod koje ljudi ne putuju u potrazi za poslom. Dodaje da je prisutan i problem slabije organiziranosti sezonskog zapošljavanja koji je najvećim dijelom ovisan o povezanosti službi za zapošljavanje s poslodavcima u turizmu, hotelima i restoranima.

Crnković-Pozaić upozorava da je problem u Hrvatskoj i što se ne radi na razvoju ljudskih potencijala. Po niskoj razini zaposlenih koji su obuhvaćeni obrazovanjem smo na dnu europske ljestvice, u društvu Rumunjske i Bugarske. U socijalizmu smo po obrazovanju odraslih bili u europskom prosjeku.

arti-201003300495006 arti-201004160541006 arti-201003280297006