Slanje opomena u bankama je automatizirano i kad prođe određeni broj dana od neplaćanja tiskaju se i šalju poštom. To zna i naš čitatelj B.K. (podaci poznati redakciji), koji nam je proslijedio pismo koje je uputio i svojoj banci, no nervira ga što ga "redovito" zovu telefonom i što je cijena slanja opomena visoka. U ovim kriznim vremenima promijenio je nekoliko poslova i, kaže, trenutačno nema dovoljno veliku plaću da bi mogao riješiti sve svoje nepodmirene obveze prema banci, no od njih ne bježi.
Mogu li ja kao još jedna brojka u vašem SAP-u ikako protiv vas? Ne mogu, nemam živaca, nemam volje, nemam vremena, nemam novca. Što da radim?
Opomene nikad ne kasne
"Zašto mi šaljete opomene koje mi usput dobrano naplaćujete? Vaše slanje opomena mene neće požuriti u plaćanju, jer jako dobro znam da sam vam dužan i na sve moguće načine pokušavam svaki mjesec doći do novca kako bih podmirio obaveze prema vama i usput preživio, a vi me, bez zakonske osnove, samo još dodatno potkopavate, i tako već dosta dugo.
Nije mi lijepo u životu i svojski se trudim da mi bude bolje, a vi koristite sve metode kako biste mi uzeli čim više novca koje ja moram smisliti kako znam i umijem, jer za razliku od plaća, opomene nikada ne kasne", navodi u pismu naš čitatelj.
Prema Zakonu o obveznim odnosima, podsjeća, banke, ali i drugi pravni subjekti nisu dužni dodatno opominjati dužnika nakon što mu se dostavi račun s točno naznačenim datumom dospijeća. Pojednostavljeno, ako dužnik ne plati dug u predviđenom roku, počinju mu teći kamate.
Ipak, banke koje posluju u Hrvatskoj redovito šalju opomene koje poprilično koštaju. S obzirom da je stvarni trošak slanja opomene daleko manji, B. K. se pita zašto jednu opomenu njegova banka naplaćuje čak 70 kuna. "70 kuna nije cijena slanja opomene, to je samo dodatan novac koji muzete od mene", kaže on.
U toj banci za Danas.hr potvrdili su da slanje obavijesti o postojanju duga po kreditu iznosi 20 kuna, a šalje se nakon 15 dana od dospijeća rate. Prva opomena šalje se nakon 30 dana od dospijeća rate, a trošak iznosi 70 kuna. Druga opomena šalje se nakon 45 dana od dospijeća rate, a trošak iznosi 100 kuna.
Kako banke formiraju cijenu opomene?
"Troškovi obavijesti i opomena po računima za plaćanje u nedopuštenom prekoračenju te troškovi obavijesti i opomena o nepodmirenoj obvezi po kreditnim karticama, navedeni su u Naknadama u poslovanju s fizičkim osobama koje su dostupne u svim poslovnicama i na internetskoj stranici Banke.
Trošak slanja opomena i obavijesti predstavlja ukupnost stvarnog troška koji se sastoji od troškova osoblja, sistemske podrške koja banci omogućuje praćenje urednosti plaćanja i slanja opomene te troškove poštarine", odgovor je banke na pitanje kako formiraju cijene opomena.
Trošak slanja opomena i obavijesti predstavlja ukupnost stvarnog troška koji se sastoji od troškova osoblja, sistemske podrške koja banci omogućuje praćenje urednosti plaćanja i slanja opomene te troškove poštarine.Banke cijene raznih naknada, pa i opomena formiraju slobodno i za sada ne postoji zakonski okvir po kojem su dužne objasniti kako su došle do određenog iznosa koji naplaćuju svojim klijentima. Te naknade banaka tek se spominju u Zakonu o platnom prometu, a u kojem se navodi da bi trebale biti "primjerene i u skladu s troškovima pružatelja usluge".
Dok je tako, brojni hrvatski građani, klijenti tih banaka, morat će izdvajati poprilične iznose, "kazne" za financijski jad svog budžeta. Izbora nemaju jer "nediscipliniranost" skupo košta i vodi u još veće probleme.
Toga je svjestan i naš čitatelj.
"Lijepo vas molim, pustite me da na miru pokušavam smisliti novce za sve svoje dugove koje imam prema vama, i od kojih ne bježim, ali mi nemojte samo dodatno zagorčavati situaciju redovitim opomenama, jer mi ih je pun kufer (u biti, jedna druga stvar, ali pokušavam zadržati ovo u pristojnom tonu).
Mogu li ja kao još jedna brojka u vašem SAP-u ikako protiv vas? Ne mogu, nemam živaca, nemam volje, nemam vremena, nemam novca. Što da radim? Da nastavim plaćati sve te opomene koje mi šaljete mimo zakona ili?", pita se naš čitatelj.
Banke koje posluju u Hrvatskoj na raznim naknadama i provizijama od građana i poduzeća samo u prvih šest mjeseci 2011. zaradile su 1,46 milijardi kuna. Jedan dobar dio od toga odnosi se i na novac koji je zarađen slanjem obavijesti i opomena.
Usporedbe radi, slanje prve opomene najmanje naplaćuje Zaba – 30 kuna, no kod te banke opomena prije tužbe raste do 100 kuna. U PBZ-u, Hrvatskoj poštanskoj banci, Hypo banci i Erste banci slanje opomene za dugovanje stoji 50 kuna, dok u RBA slanje prve opomene stoji 70 kuna.
