Naime, Vlada je predložila izmjene Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, po kojima se stranci izjednačavaju s hrvatskim državljanima i daje im se mogućnost da u roku od godine dana podnesu zahtjev za naknadu.
Zahtjev će tako ponovno morati predati i 4.211 osoba koje su već zatražile naknadu ili povrat u proteklih 15 godina, ali su oni uglavnom odbijani jer stranci nisu imali pravo na povrat. Prvi kriterij za opravdanost zahtjeva jest da je osoba bila vlasnik ili je riječ o nasljedniku prvog nasljednog reda, primjerice, bratu, sestri, bračnom drugu ili djetetu. Nadalje, pravo na naknadu neće imati oni koji su već obeštećeni međudržavnim sporazumima, poput Rimskih i Osimskih sporazuma te sporazuma bivše Jugoslavije s Njemačkom i Austrijom. Uz to, pravo na naknadu neće imati ni državljani onih zemalja koje isto takvo pravo nisu dali hrvatskim državljanima.
Prema Vladinim procjenama, za naknadu za oduzetu imovinu država će potrošiti najviše 977 milijuna kuna, od čega bi se najveći dio, 789 milijuna, isplatio u obveznicama, a ostatak od 188 milijuna u novcu. Maksimalan iznos odštete je 3,7 milijuna kuna, a razdoblje isplate bilo bi do 2034. godine. Kako piše Novi list, očekuje se da će najveći broj stranaca biti obeštećen u novcu ili obveznicama, ali zakon predviđa i povrat u naturi gdje je to moguće ili davanje zamjenske nekretnine ili dionica.
Vezani članci:
arti-201104250279006 arti-201101280339006 arti-201104080457006
