Kako je na samom početku mandata otklonio mogućnost uvođenja poreza na nekretnine, za koji se svojedobno zalagao, činilo se da će ministar financija Marko Primorac teško posezati za novim porezima.
Predstavnici poslodavaca osudili Vladine namjere
Ipak, njegova interpretacija ekstra profita pokazala je da će mu prvi proračun obilježiti upravo dizanje poreza, za razliku od prethodnog ministra financija Zdravka Marića koji je gotovo svake godine rado "častio" nekim poreznim rasterećenjem.
Kao što se moglo i očekivati, oni koji bi mogli biti zahvaćeni novim porezom bučno negoduju: HUP je "šokiran", a predstavnici poslodavaca ne štede argumentima u osudi Vladine namjere.
No, i među ekonomistima prevladava stajalište da je ministar financija, bez potrebe, zahvatio preširoko, da bi nova mjera mogla samo pogoršati stanje ekonomije u trenutku kada je na samom rubu recesije.
Dok ministar Primorac naglašava kako je uvođenje poreza opravdano jer u teškim okolnostima za građane i poduzetnike solidarnost treba doći do izražaja "i gdje svatko mora podnijeti teret krize", za Danijela Nestića s Ekonomskog instituta takav je pristup vrlo problematičan.
Kao prvo, nalikuje na porez solidarnosti, premda ekonomija, barem zasad, nije ni ušla u recesiju. No, najproblematičniji je njegov obuhvat.
Vađenje na solidarnost nema smisla
Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov smatra da je inflacija obezvrijedila i kapital poduzeća, što znači da će imati otežano buduće financiranje.
"Stoga bi bilo primjerenije da država vrati zaštitnu kamatu u oporezivanju dobiti", napominje Ivanov. Jer, time bi pridonijela zadržavanju neto dobiti poduzeća i povećanju kapitala.
Vađenje na solidarnost koja je dogovorena na razini EU, piše analitičar Velimir Šonje u tekstu Plusevi i minusi prijedloga proračuna za 2023. godinu, nema smisla.