Pad kreditnog rejtinga itekako bi zagorčao život građanima, ali i otežao poslovanje tvrtki. Stoga je njegovo održavanje na sadašnjoj razini bitka koju, prema mišljenju stručnjaka, nova Vlada jednostavno mora dobiti.
A dobit će je, smatra pomoćnik direktora rejtinške agencije Fitch Michele Napolitano, provođenjem nepopularnih mjera. Riječ je o rezanju plaća u javnom sektoru, smanjenju mirovina i proračuna ministarstava.
Na korak do 'smeća'
Podsjetimo, hrvatski kreditni rejting je trenutačno na najnižem stupnju investicijskog razreda. To znači da u S&P-u imamo BBB- rejting s negativnim trendom, u Moody'su Baa3 sa stabilnim trendom, a u najmanjem Fitchu BBB- s negativnim trendom. Padom za samo jednu stepenicu ući ćemo u razred popularno nazvan "smeće".
Nova vlada za rejting se, pak, mora izboriti do ožujka. Tada će kreditne agencije razmotriti jesu li njihove mjere dovoljne da zemlja ne padne u niži razred.
"Gubitak sadašnjeg kreditnog rejtinga znači da nećemo moći refinancirati dugove. Sreća je što sljedeće dvije godine nema velikih iznosa otplata, pa i neće biti veće potrebe za refinanciranjem", pojasnio je za Business.hrHrvoje Šimović, docent na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, no dodao je da će zaduživanje za Hrvatsku biti puno skuplje.
Muke po nelikvidnosti
Prvi čovjek fonda POBA-ICO Invest Aljoša Šestanović kaže kako ne može predvidjeti hoće li mjere koje će Vlada poduzeti biti dovoljne za agencije.
"Činjenica je da se rejting neke zemlje ne procjenjuje ad hoc, već na temelju višemjesečnih analiza. Ako se odmah poduzmu potrebni koraci, analize će to svakako uzeti u obzir. Agencije u pravilu prilikom promjene vlasti pričekaju neko vrijeme kako bi vidjele poteze i smjer nove vlade", ističe Šestanović.
Pad rejtinga, kaže, rezultirao bi crnim scenarijem.
"Eventualno spuštanje rejtinga nosi povećanje premije na rizik na zaduživanje države, što znači skuplje zaduživanje države, a time i ostalih sektora jer je kamatna stopa po kojoj se zadužuje država mjerilo za sve ostale sektore. To bi dovelo do porasta nenaplativih kredita, nespremnosti banaka da kreditiraju poduzeća i neodlučnosti sektora građanstva da se zadužuju. Poseban negativan utjecaj bio bi na nedostatak obrtnih sredstava, pa shodno tomu daljnje povećanje nelikvidnosti u plaćanjima", ocjenjuje.
Skuplji krediti
Ujedno dodaje i kako bi krediti i za građane i za tvrtke poskupjeli.
"Ako se država dosad zaduživala po stopama od 6,25 do 6,75 posto, što je referentna stopa, krediti građanima i poduzećima mogu biti samo skuplji. Poseban je problem naš vanjski dug, koji je većinom dug privatnih osoba, banaka, građana i poduzeća i iznosi više od 100 posto BDP-a. Financijska tržišta rizik neke zemlje procjenjuju uzimajući zajedno javni i vanjski dug, pa je očuvanje rejtinga bitno i zbog privatnog sektora", zaključuje Šimović.
Sniženje kreditnog rejtinga ne prijeti samo Hrvatskoj. 'Na udaru' su i 15 članica eurozone, među kojima i Njemačka i Francuska.
