Među izlagačima je i petnaestak proizvođača iz Hrvatske, uvelike zaslugom Hrvatske gospodarske komore (HGK) koja je četvrti put organizirala zajednički nastup hrvatskih tvrtki na Anugi i preuzima tri četvrtine troška predstavljanja na sajmu. Ova godina je ipak premijera za izlagače iz Hrvatske, jer je ovo i prvi nastup od kako je zemlja članica Europske unije.
"Mi smo prije ulaska u EU imali dosta problema s plasmanom proizvoda životinjskog porijekla na ovo tržište. Sada takve barijere više ne postoje i sigurna sam da će naše mesne industrije iskoristiti tu priliku za izvoz nekih poznatih hrvatskih brendova", smatra Božica Marković, direktorica Sektora za agrikulturu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri Gospodarskoj komori Hrvatske.
Te prepreke za zemlje izvan Unije su najbolje osjetile tvrtke mesoprerađivačkog sektora. Tako je i Mesna industrija Gavrilović imala goleme probleme u izvozu u Europu. "Posjedujemo sve potrebne certifikate za ISO, IFS i halal standarde. Radimo samo jednom trećinom kapaciteta, a imamo mogućnost za proizvodnju većih količina mesnih prerađevina i želimo to iskoristiti. Zbog toga smo i došli na Anugu", objasnila je za Deutsche WelleMerima Avdić, voditeljica izvoza Mesne industrije Gavrilović.
Na štandu proizvođača hrane iz Hrvatske predstavila se i Podravka koja je već odavno na tržištu Europe, ali i manji proizvođači koji europskom tržištu nude ekskluzivne proizvode poput istarske tvrtke Zigante tartufi. Lakši pristup potrošačima u Europi žele iskoristiti i proizvođači poznatog paškog sira: "Ulaskom Hrvatske u EU se tržište zaista otvorilo. Mi danas možemo isporučiti robu u roku od nekoliko dana, a ranije smo na silne certifikate trošili i vrijeme i novac", kaže Miljenko Korona iz Sirane Gligora.
Iako je sudjelovanje na ovakvim događajima i u doba interneta nužno potrebno za svaki ozbiljan posao, svatko mora ostati zapanjen golemom ponudom proizvođača iz čitavog svijeta, gdje će tek djelić onoga što je izloženo na sajmu uspjeti proći veoma težak put do polica samoposluživanja u gradovima Europske unije.
Od ružičaste riže pa do namaza sa okusom kole
Mnogi proizvođači svoju šansu vide u određenim specifičnim proizvodima, poput halal i košer hrane, pripremljene po islamskim i židovskim prehrambenim propisima. S druge strane, dok se nekad tek dio potrošača interesirao za vegetarijanska jela, biološki uzgojenu i zdravu prehranu, danas je to praktično glavni trend. Anketa njemačke Udruge prehrambene industrije među 30.000 domaćinstava je pokazala da svaki četvrti potrošač u Njemačkoj prilikom kupnje pazi da je proizvod biološki uzgojen, da je riječ o takozvanoj fer trgovini i da su proizvodi životinjskog porijekla dobiveni na farmama na kojima se vodi računa o načinu uzgoja i držanja životinja.
A s obzirom da su domaćinstva sve manja i sve se češće sastoje samo od jedne osobe, koje su rijetko raspoložene za nekakve velike kuhinjske domete, tako i prehrambena industrija stalno nudi nove, još brže i jednostavnije objede. Tako je u Kölnu predstavljena i pizza u obliku sladoleda na štapiću nazvana 'Hasta la Pizza' koja se sprema u tosteru. Izloženi su i proizvodi za (razmaženu) dječurliju koja će možda pojesti sir - ako je u obliku špageta. Ali kupce traže čitav niz novotarija i izmišljotina, od ružičaste riže pa do namaza sa okusom kole.
Prve noći sajma iz hladnjaka Gavrilovića je ukradeno nekoliko primjeraka Zimske i Trajne salame. Po svemu sudeći, kradljivci su znali što traže, a budući da sajam nije prodajni, odlučili su se na krađu.
"Nije mi jasno zašto je salama ukradena, jer je ionako bila predviđena za degustaciju. Kradljivci su mogli doći na degustaciju, a da su nas zamolili, mi bi im poklonili salamu", rekla je voditeljica izvoza u Gavriloviću Merima Avdić. (Agencija VLM)
