Trenutno se predstavnici Fitcha nalaze u Zagrebu i "pretresaju" hrvatske planove za oporavak ekonomije.
Ovoga tjedna Vlada razgovara i s Međunarodnim monetarnim fondom o svojoj ekonomskoj politici, no zasad ne pregovaraju o pozajmici koja bi donijela jeftiniji kapital, koji se u konačnici ipak plaća daleko skuplje od onoga koji ima visoke kamate.
Ugledni ekonomist Joseph Stiglitz, bivši ekonomist Svjetske banke i bivši savjetnik američkog predsjednika iz devedesetih, Billa Clintona, sumirao je to plaćanje kroz "četiri koraka do prokletstva", što je Guardian zabilježio još 2001. godine: privatizacija, liberalizacija, neredi i slobodno tržište.
Zvuči poznato?
Privatizacija je po njemu najčešće bagatelna rasprodaja strateških javnih poduzeća. Liberalizacija tržišta kapitala znači uklanjanje barijera stranom kapitalu da uđe u zemlju, uglavnom u špekulativni sektor nekretnina ili financije, i onda se povuče kad god mu padne na pamet, a dugove plaća država.
Takozvani "MMF-ovi neredi" tiču se pobune naroda kojemu se nakon početne dvije faze ukidaju subvencije na osnovne životne potrepštine - u Boliviji su izbili zbog cijene vode, u Ekvadoru zbog plina, u Indoneziji zbog hrane... To dovodi do daljnjeg povlačenja stranog kapitala i vodi državu bankrotu. Četvrti korak, slobodno tržište po pravilima Svjetske trgovinske organizacije i Svjetske banke. Po mišljenju Stiglitza, slobodno tržište ide na ruku SAD-u i zapadnim Europljanima, budući da oni diktiraju pravila oko uvoza, raznim vrstama blokada nametnutim "neposlušnim" državama.
Osim što to pridonosi padu prihoda najširem sloju stanovništva i rastu osnovnih namirnica i energenata, to ujedno potkopava demokraciju, smatra "insajder" i odmetnik iz financijskog sektora, Stiglitz.
Hrvatska poslušna, ali prognoze...
Hrvatska Vlada se zasad poslušno ponaša, što se vidi i iz reakcija iz financijskog svijeta. Izvještavajući o posjeti Fitcha Hrvatskoj, Reuters prenosi mišljenje Petera Harrolda iz Svjetske banke o hrvatskom proračunu i opredjeljenju za EU.
MMF-ova 'četiri koraka do prokletstva' za državu: privatizacija, liberalizacija, neredi i slobodno tržište"Prognoze se mijenjaju od pomalo negativnih u pomalo pozitivne", kazao je on.
Hvali Milanovićevo rezanje manjka u proračunu s 4 na 2.3 posto BDP-a, pogotovo što se time Hrvatska zadržala unutar okvira deficita država u EU. Međutim, upozorava da nije dovoljno samo provoditi mjere štednje da bi se izvuklo javne financije i ekonomiju iz "škripca".
Olakšajmo kapitalu!
"Jedina nada za rast će biti ako uspiju stimulirati investicije. Ovo je još uvijek visoko birokratizirana država, kada su u pitanju procedure i pribavljanje raznih dozvola za investicije", kaže Harold.
Dakako, zagovara, "fleksibilizaciju radnog zakonodavstva", tj. daljnje smanjenje prava radnika, pogotovo u javnom sektoru, na što je Vlada u Hrvatskoj odgovorila tek smanjenjem obveze poslodavaca da umjesto 15 posto bruto plaće, uplaćuju 13 posto na ime zdravstvenih doprinosa. Prognozira pad BDP-a u ovoj godini od 1 posto, za razliku od Milanovićevih 0,8 posto rasta BDP-a.
Harrold je naglasio da je ključno da Hrvatska zadrži kreditni rejting iznad "smeća".
Neki drugi Bad Blue Boysi
O rejtingu, podsjetimo, u dobroj mjeri ovisi cijena zaduživanja Hrvatske, odnosno visina kamate na kredite koje porezni obveznici moraju plaćati, nakon što nam predstavnici Ministarstva financija izdaju državne obveznice.
Po Fitchu, trenutno on nije bajan i na korak je do najgoreg, rejtinga koji spada u špekulativnu kategoriju, zbog kojega obveznice naše države u financijskom svijetu nazivaju "smećem". Za Mađarsku je to značilo kamate na obveznice više od 10, gotovo 11 posto. Za usporedbu, Hrvatska plaća oko 7 posto kamate na svoje obveznice.
Označava se s BBB- uz napomenu da su izgledi da se financije poprave slabi. Isti rejting dodijelila je Hrvatskoj i agencija Standard & Poor's, dok je ona Moody's bila nešto blaža s rejtingom Baa3. Predstavnici potonjih agencija u Hrvatsku stižu sredinom veljače.
Inače, Federalne rezerve SAD-a su vlasnik 51 posto novca MMF-a, a sve tri kreditne agencije također su smještene u Americi. Premda su najzaduženija država svijeta, SAD-u je S&P tek lani snizio kreditni rejting s onog najboljeg, AAA. Nakon toga, američke su vlasti počele istraživati tu agenciju, a pljuštale su i ostavke u samom vrhu.
Nakon snižavanja rejtinga od strane S&P-a za devet europskih zemalja, u znak otpora pojavila se ideja europskih čelnika da osnuju vlastitu agenciju.
