OPERACIJA SPASAVANJA / Porezni obveznici duznike 'caste' s 3 milijarde kuna

Vlada bi do kraja iduceg tjedna trebala predstaviti model po kojemu ce se provesti konverzija kredita iz svicarskih franaka u eure.

11.3.2015.
10:48
VOYO logo

Na osnovi poznatih parametara, nakon konverzije mjesecna rata kredita od stotinjak tisuca franaka ostala priblizno pet tisuca kuna kao i sada, pokazuje simulacija. Po danasnjem tecaju eura razlika je 80 kuna, po onom koji je bio prije deset dana samo 20-ak.

Prema izvoru Vecernjeg lista iz Vlade, banke ce otpisati oko 4,5 milijardi kuna glavnice kredita, a taj bi gubitak pokrile banke i drzava, i to tako da bi banke podmirile 8-9 posto gubitka, a drzava 12-13 posto, odnosno tri milijarde kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za dio otpisane glavnice koji ce pokrivati drzava Vlada bi svakom korisniku kredita, koji pristane na konverziju, izdala vaucere na deset godina, na temelju kojih bi banke jednom godisnje prebijale porez na dobit. Fina bi vjerojatno bila glavna tehnicka podrska za operaciju s vaucerima. Otpisani dio bi se, kaze izvor iz Vlade, knjizio kao potrazivanje banaka prema drzavi, a ako neka banka u nekom razdoblju ne ostvari porez na dobit, drzava bi mu nakon deset godina jednokratno isplatila razliku.

Konverzija kredita iz svicarskih franaka u eure stajala bi, dakle, porezne obveznike 300 milijuna kuna godisnje, odnosno 3 milijarde kuna u deset godina, jer bi se za toliko umanjila obaveza banaka iz poreza na dobit.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povodom medijskih objava da ce porezni obveznici snositi troskove konverzije kredita u 'svicarcima' u eure, reagirala je Udruga Franak.

Priopcenje prenosimo u cijelosti

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svjedoci smo medijskog pritiska na duznike s kreditima u svicarskim francima, zato jer zele izaci iz duznickog ropstva u kojeg su ga dovele banke, HNB i sve Vlade koje su do sada nijemo promatrale nas slucaj. U javnosti se zeli nametnuti krivnja na leda duznika jer taj izlazak iz modernog ropstva "moraju" platiti porezni obveznici.

Duznici koji imaju kredite s valutnom klauzulom CHF nisu odgovorni za dokazano neodgovorno, nesavjesno i neposteno ponasanje banaka. Duznici su isto tako i porezni obveznici, kao svi drugi gradani Republike Hrvatske. Upravo zato, Udruga Franak je zauzela stav da se odgovornost mora podijeliti izmedu banaka i Hrvatske narodne banke, koji su najveci krivci za plasiranje pokvarenog i opasnog proizvoda na financijsko trziste koji je za cilj imao samo ekstra zaradu banaka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mi samo trazimo da banke vrate dio ne pripadajuce ekstra zarade i da se odreknu buduce dobiti. Stoga, duznici kao porezni obveznici, odbijaju da trosak konverzije u kune snosi bilo koji porezni obveznik ove drzave. Pozivamo sve gradane da podrze Udrugu Franak, jer se upravo mi zalazemo za punjenje drzavnog proracuna. Kad bi banke vratile ostecenim gradanima svih 13 milijardi kuna ekstra dobiti na "svicarcima", duznici bi potrosnjom kroz PDV punili proracun, a da se ne spominje pozitivan efekt na cjelokupno poduzetnistvo, koje bi zbog povecane potrosnje zaposljavalo nove djelatnike, a to bi posredno znacilo financijski efekt kroz doprinose na nova zaposljavanja.

Treba napokon spomenuti i sanaciju banaka (1999/2000.), kada se na teret poreznih obveznika utrosilo 80 milijardi kuna za spasavanje danasnjih banaka. Drzava je tada zaduzila svoje gradane i povecala javni dug kako bi spasila bankarski sustav, a nakon sanacije neodgovorno prepustila banke stranim vlasnicima koji danas lihvare te iste gradane koji su ih spasili, naravno uz nijemo promatranje Hrvatske narodne banke. Treba napokon u javnosti postaviti pitanje tko su oni koji najvise idu na teret nas poreznih duznika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najvecu krivnju za situaciju duznickog ropstva u kojoj se nalaze hrvatski gradani imaju banke i HNB. Svjedoci smo da tuzene banke nisu ni malo osjetile teret recesije. Svjedoci smo da upravo tuzene banke imaju najveci profit. Nama u Udruzi Franak nije jasno kako je moguce da u uvjetima teske krize, u uvjetima visokih postotaka nenaplativih kredita, u uvjetima sokantnog smanjenja kreditiranja poduzetnicima i gradanima, u uvjetima gdje cijela ekonomija sedam godina ima konstantni pad - banke imaju stabilnu i ekstra visoku zaradu. Zato, Udruga Franak postavlja pitanje kako je to moguce?

Udruga Franak postavlja pitanje kako je moguce da se u javnosti tolerira iznosenje financijskih sredstava izvan granica Republike Hrvatske, osiromasivanje nase zemlje, koje su dokazali Profesori Ekonomskog fakulteta, bez da su banke platile porez na ekstra dobit kroz tecajnu razliku koja je zavrsila u drugim zemljama, gdje obitavaju banke majke "nasih" banaka. Mi mislimo da je vrijeme da institucije Republike Hrvatske pocnu raditi svoj posao te da pronadu odgovorne za slucaj "Franak".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Brave
Senorita 89
Versailles
Brak na prvu
Samit
default_cta
Tajne vinove loze
Hell's kitchen
Ljubavna zamka
Pevačica
Brak na prvu Australija
default_cta
Pirata i kapitano
Obiteljske tajne
Otok iskušenja
Cijena strasti
VOYO logo