Analitičari zagrebačkog Ekonomskog instituta procjenjuju da će rast u Hrvatskoj u ovoj godini biti sporiji nego što se očekivalo i prognoziraju rast BDP-a od 1,3 posto, a glavnim rizicima za ostvarenje očekivanog oporavka označavaju rastuću nezaposlenost i fiskalnu neravnotežu.
U trećem tromjesečju 2010. pojavile su se prve naznake izlaska hrvatskog gospodarstva iz recesije. BDP je prvi put nakon više od dvije godine porastao, ali analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly navode kako je još uvijek prerano govoriti o oporavku gospodarstva jer njihove procjene za četvrto tromjesečje ukazuju na mogući novi pad BDP-a. Po njihovim procjenama, pad BDP-a u 2010. godini iznosit će 1,3 posto, prenosi agencija Hina.
Negativna kretanja u realnom sektoru ubrzo će se zaustaviti, zbog čega bi u prvoj polovici ove godine trebao započeti oporavak, a po prognozama EIZ-a bit će sporiji nego što se ranije očekivalo - rast BDP-a u 2011. mogao bi iznositi 1,3 posto, a 2,4 posto u 2012.
Oporavak će se zasnivati na rastu domaće potrošnje, a u 2012. će dodatni doprinos doći od oporavka investicija potaknutih pripremama za pristupanje EU-u. Procjenjuju da će se nastavit i rast izvoza, iako po nešto nižim stopama nego prošle godine, a s rastom uvoza doći će i do blagog porasta deficita tekućeg računa platne bilance, ali bi on ipak trebao ostati na relativno niskoj razini od oko 3 posto BDP-a.
Nepovoljne prognoze
Analitičari Ekonomskog instituta upozoravaju kako će se negativni trendovi na tržištu rada nastaviti tijekom ove godine, čak i nakon što realni sektor zabilježi prva pozitivna kretanja, pa će stopa registrirane nezaposlenosti narasti sa 17,6 posto, koliko je u prosjeku procijenjeno za 2010., na 18,2 posto u 2011., da bi tek 2012. došlo do smanjenja na 17,7 posto.
"Kratkoročne prognoze za tržište rada su izrazito nepovoljne. Prvo tromjesečje ove godine moglo bi završiti s 340-350 tisuća nezaposlenih, odnosno sa stopom nezaposlenosti od 20 posto. Iako se nakon toga očekuje sezonsko smanjenje nezaposlenosti, temeljni trendovi ostat će nepovoljni tijekom ove godine", ističu u Ekonomskom institutu.
Ukazuju i na rastuće inflacijske pritiske koji dolaze sa svjetskog tržišta sirovina i hrane, uz tendenciju porasta domaćih cijena energenata, vode i komunalnih usluga. Zbog pretpostavljenog stabilnog tečaja, rast inflacije bit će ipak postupan, s prosječnih 1,1 posto u 2010. na 2,3 posto u 2011. te 2,7 posto u 2012. Fiskalni će deficit nastaviti rasti u ovoj godini, dok bi u idućoj, zbog primjene pravila o fiskalnoj odgovornosti, trebalo doći do njegovog smanjivanja.
Stari obrazac gospodarskog rasta?
Analitičari EIZ-a upozoravaju da bi tržište rada moglo predstavljati jedan od glavnih rizika za ostvarenje očekivanog oporavka s obzirom da bi povećana nezaposlenost mogla smanjiti osobnu potrošnju.
"Upućuje se i na slabljenje izvoza i povratak starog obrasca gospodarskog rasta koji se zasniva na domaćoj potrošnji, čime se u situaciji visokog vanjskog zaduženja više neće moći generirati stabilan rast. Očekuju se i otežani uvjeti financiranja javnog duga zbog smanjenja kreditnog rejtinga zemlje, ali se smatra da povećana fiskalna odgovornost i učinci pristupanja EU-u mogu pomoći rastu gospodarstva možda i više nego što se sada očekuje", ističu iz Ekonomskog instituta.
Vezani članci:
arti-201101310410006 arti-201101030150006 arti-201012150190006 arti-201101270069006
