No, iz bankarskih krugova ne očekuju bitniji preokret sve dok se ne vide rezultati turističke sezone.
HNB u izvješću navodi da su na početku 2010. kamate na nove potrošačke kredite bile blizu 13 posto, pa i ne čudi što je potražnja za takvim kreditima manja nego prije.
"Lagani pad kamata rezultat je dobre likvidnosti banaka. Najskuplji je novac za banku onaj koji stoji na njezinu računu. Dosegnuli smo dno, ali je pitanje kojom ćemo brzinom krenuti prema naprijed", ističe Davor Holjevac, viceguverner Hrvatske narodne banke, piše Večernji list.
Banke su tijekom krize jedino održale lagani rast kamata kod stambenih kredita, koji su uglavnom 7-8 %, a tek se u akcijama kamate privremeno spuštaju prema 5 posto.
Bankarski je sustav, inače, lani imao rast kredita od 3,3 posto, s tim što su krediti tvrtkama rasli oko 2 posto, a stanovništvu pali 3 posto.
Među vodećim bankama, znatno ispred grupacije, rasla je, naprimjer, Erste banka, koja je povećala kreditni portfelj 9,2 posto, krediti stanovništvu rasli su im oko 3, stambeni gotovo 9, a krediti tvrtkama 9,5%. Uprava tvrdi da i u ovoj godini bilježe blagi rast kreditiranja stanovništva, posebno u segmentu stambenih kredita.
Zagrebačka banka ističe da su u prvom kvartalu 2010. povećali neto kredite 1,5 milijardi kuna u odnosu na kraj 2009. Ova je godina Zabi donijela bržu dinamiku odobravanja novih kredita, posebno od veljače.
Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke, kaže da se potražnja poduzeća za kreditima neće brzo oporaviti i pokrenuti veće zapošljavanje, što je uvjet za oporavak kreditiranja stanovništva.
Pozitivan utjecaj trebao bi doći od turističke sezone, koja bi mogla označiti početak oporavka gospodarstva.
Zdeslav Šantić iz Splitske banke očekuje nastavak rasta udjela 'problematičnih kredita', što će stvarati pritiske na pad profitabilnosti banaka, piše Večernjak.
Prethodni članci:
arti-201005020171006 arti-201004250324006 arti-201004140745006
