Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić izjavio je Hini da zaposlenima u javnim službama, na temelju sporazuma iz 2009. godine, osnovica za plaće treba biti vraćena na razinu od 5415 kuna bruto (sada iznosi 5108 kuna), te im plaće trebaju biti usklađene s rastom plaća u gospodarstvu u tom razdoblju.
Sindikati sigurni u dobivanje sporova
SINDIKATI TEHNIČKOJ VLADI DALI KOŠARICU: “Očekujemo povećanje plaća već u prosincu, u suprotnom dižemo tužbe”
Stoga od nove Vlade očekuje ispunjenje tih obveza, a tužbe nisu u fokusu i ne bi trebale biti u normalnoj državi s normalnim pravosuđem, kaže Ribić. "To nikome nije u interesu jer ćemo sigurno dobiti sporove, ako ne u politiziranom i korumpiranom hrvatskom pravosudnom sustavu, onda sigurno na europskoj razini za 7 do 8 godina. Našim članovima odgovara da sada dobiju novac, pa bi suludo bilo da to ide na sud", ističe Ribić.
Dobiju li sindikati spor, hrvatske javne financije pretrpjet će velik udarac, što sindikati ne žele, pa bi najbolje bilo postići realni dogovor i vidjeti koje su mogućnosti, poručuje Ribić koji trenutno ne može reći kada očekuje početak pregovora, ali neke informacije ne ulijevaju mu optimizam.
Što se tiče ukupnog iznosa koji bi trebao biti isplaćen javnim službenicima, a spominje se između 1,8 milijardi kuna i čak 7 milijardi kuna, to ovisi o metodologiji po kojoj se računa kada je rast BDP-a iznosio 2 ili više posto, odnosno kada stupa na snagu obveza povećanja plaća.
Po njegovim riječima radi se zapravo o tri koraka - prvi je vraćanje osnovice na razinu iz 2009., drugi usklađivanje plaća u javnim službama i gospodarstvu, a treći dostizanje pravedne cijene rada za javne službenike.
Pomogli državi u krizi
SINDIKATI POSLALI PORUKU VLADI: ‘Nema šanse da odustanemo od zahtjeva za povećanjem plaća!’
Ribić podsjeća da je još 2009. godine, prema sporazumu s bivšim premijerom Ivom Sanaderom iz 2006., trebao uslijediti rast plaća od 6 posto, no država tada nije imala novaca pa je ispunjenje te obveze odgođeno, a sporazumom je isplata razlike plaća odgođena za vrijeme kada bude dovoljno novca u proračunu.
Smatramo da smo time pomogli državi u krizi, rekao je Ribić i upozorio kako, dođe li do rasta plaća u gospodarstvu, treba uskladiti odnose kakvi su bili prije krize, kako zaposleni u javnim službama ne bi bili oštećeni. U proteklih sedam godina gospodarstvo je ipak nešto raslo, a javnim službama su plaće zamrznute ili su čak smanjene, kaže Ribić.
Kada je sporazum potpisan očekivalo se da će Hrvatska iz krize izaći 2012. ili 2013., no recesija se produžila do 2015. S obzirom da je tek sada došlo do gospodarskog oporavka sva su se potraživanja skupila u vrlo kratkom roku, pa je to sada jako puno novaca, priznaje Ribić.
Također je podsjetio da kolektivni ugovor za javne službe, po kojem treba provesti obveze iz sporazuma, vrijedi do 26. listopada, a s tri mjeseca produžene primjene istječe 26. siječnja. Ne ispuni li do tada Vlada svoje obveze ili bar ne pokaže zainteresiranost za rješavanje problema, tužit ćemo državu hrvatskim sudovima, najavljuje Ribić.
Automatski rast od 1. siječnja
“LOŠA STRANA” RASTA BDP-A: Tko će i kada za 6% povećati plaću u javnim i državnim službama?
Što se tiče zaposlenih u državnim službama, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Siniša Kuhar napominje da je, prema njihovom sporazumu s Vladom, osnovica za plaće u 2017. godini već utvrđena u visini od 5415 kuna bruto.
Rastom realnog BDP-a u prvom i drugom tromjesečju 2016. godine za 2,7 i 2,8 posto stekli su se uvjeti iz Sporazuma o automatskoj primjeni osnovice iz siječnja 2009. godine, tako da od Nove godine plaće zaposlenih u državnim službama moraju porasti za šest posto, a također predstavnici Vlade i sindikata trebaju otvoriti pregovore o osnovici u idućem razdoblju, kaže Kuhar.
Stoga su sadašnje prijetnje tužbama nekih manjih sindikata preuranjene i deplasirane, jer osnovica nije trebala porasti od početka ove godine, a tužitelji koji izgube spor morat će platiti troškove.
