Iako je gospodarstvo i dalje u padu, riječ je o najboljem kvartalskom rezultatu ove Vlade. Usporavanju potonuća BDP-a, koji je u prvom kvartalu pao za 1,5 posto, uvelike je pridonio turizam, te porast potrošnje kućanstva i države, rekao je ravnatelj Zavoda Marko Krištof.
"Djelatnosti koje su najznačajnije utjecale na rast bruto domaćeg proizvoda su djelatnost pripreme hrane i smještaja, odnosno turizam te proizvodnja energije, dok je najznačajniji negativan rast koji je, nažalost, poništio pozitivan rast ovih ostalih djelatnosti smanjenje industrijske proizvodnje", rekao je ravnatelj DZS-a Marko Krištof.
Negativno je utjecao i visok uvoz roba i usluga, koji je nakon četiri uzastopna kvartalna pada zabilježio rast od 4,9 posto što se veže uz ulazak u Europsku uniju. Iako se u Banskim dvorima u idućem kvartalu nadaju pozitivnoj nuli, Krištof u to sumnja.
Proračun se puni slabije od očekivanog
"Trenutni trendovi ukazuju da je pad u industriji nastavljen, te se zbog toga, budući da industrija ima značajan udio u obračunu BDP-a, ako se ti trendovi ne promijene, ne može očekivati da će treći kvartal biti pozitivan", istaknuo je Krištof.
Uz gospodarski minus, Vlada muku muči i s proračunom koji se prema napisima, puni slabije od očekivanog, točnije za 3,5 posto manje od planiranog u prvih osam mjeseci. S druge strane, prema medijskim napisima rastu rashodi, a s njima i proračunska rupa, pa je jedini realan scenarij novi rebalans. Gdje će Vlada tražiti uštede zasad se samo nagađa, a odgovor nema ni ministar Gordan Maras.
"To je pitanje za ministra Linića, ja vam mogu reći sigurno da nećemo ići za većim deficitom nego što je bilo planirano početkom godine. To je ono što non-stop govorimo i to je ono što non-stop govori ministar Linić. Ja sam uvjeren da će se on toga držati", rekao je Maras.
