Iako je gospodarstvo i dalje u padu, riječ je o najboljem kvartalskom rezultatu ove Vlade. Usporavanju potonuća BDP-a, koji je u prvom kvartalu pao za 1,5 posto, uvelike je pridonio turizam, te porast potrošnje kućanstva i države, rekao je ravnatelj Zavoda Marko Krištof.

"Djelatnosti koje su najznačajnije utjecale na rast bruto domaćeg proizvoda su djelatnost pripreme hrane i smještaja, odnosno turizam te proizvodnja energije, dok je najznačajniji negativan rast koji je, nažalost, poništio pozitivan rast ovih ostalih djelatnosti smanjenje industrijske proizvodnje", rekao je ravnatelj DZS-a Marko Krištof.

Negativno je utjecao i visok uvoz roba i usluga, koji je nakon četiri uzastopna kvartalna pada zabilježio rast od 4,9 posto što se veže uz ulazak u Europsku uniju. Iako se u Banskim dvorima u idućem kvartalu nadaju pozitivnoj nuli, Krištof u to sumnja.

Proračun se puni slabije od očekivanog

"Trenutni trendovi ukazuju da je pad u industriji nastavljen, te se zbog toga, budući da industrija ima značajan udio u obračunu BDP-a, ako se ti trendovi ne promijene, ne može očekivati da će treći kvartal biti pozitivan", istaknuo je Krištof.

Uz gospodarski minus, Vlada muku muči i s proračunom koji se prema napisima, puni slabije od očekivanog, točnije za 3,5 posto manje od planiranog u prvih osam mjeseci. S druge strane, prema medijskim napisima rastu rashodi, a s njima i proračunska rupa, pa je jedini realan scenarij novi rebalans. Gdje će Vlada tražiti uštede zasad se samo nagađa, a odgovor nema ni ministar Gordan Maras .

"To je pitanje za ministra Linića, ja vam mogu reći sigurno da nećemo ići za većim deficitom nego što je bilo planirano početkom godine. To je ono što non-stop govorimo i to je ono što non-stop govori ministar Linić. Ja sam uvjeren da će se on toga držati", rekao je Maras.