Porezna uprava direktore i vlasnike tereti kao porezne jamce, u slučajevima kad su njihova poduzeća državi ostala dužna, a to nije bila posljedica lošeg poslovanja, nego su ti direktori, prema mišljenju poreznika, svjesno odlučili da obveze državi neće platiti.
Obično je riječ o tome da je novac odlazio na račune drugih, povezanih kompanija, pa čak i vlasnika privatno dok su se gomilali dugovi.
Namjerno izbjegavanje plaćanja poreza
Od prošle godine odgovorne osobe u tim poduzećima su porezni jamci i u slučajevima kad se utvrdi da su namjerno izbjegavali plaćanje poreza, država ih tereti za zlouporabu i može se naplatiti iz njihove osobne imovine, piše Novi list.
Porezna uprava pokrenula je 557 postupaka utvrđivanja zlouporabe prava u poreznom postupku, od čega se trenutno vodi 421 postupak za ukupan iznos duga 801.625.898,82 kuna, odgovorili su iz Porezne uprave na upit koliki je iznos poreznog duga što ga pokušavaju naplatiti iz osobne imovine odgovornih osoba.
Otkrili su i da su donijeli spomenuta 402 rješenja za dug od 468 milijuna kuna, ali ona očito nisu izvršna jer je država od tog iznosa dosad uspjela naplatiti 12,72 milijuna kuna.
U tim slučajevima su direktori, porezni jamci dobili i drugostupanjsku presudu Porezne uprave da moraju platiti porez iz osobne imovine ili se uopće nisu žalili nego su dug platiti odmah po prvom rješenju.
Uz to, tamo gdje nije uspjela pronaći novac na osobnim računima direktora, Porezna uprava krenula je i u naplatu ovrhama na nekretninama u slučajevima kad ima pravomoćno rješenje da je bilo zlouporabe prava.
Teška naplata
Do sada je na nadležnim sudovima pokrenuto 14 postupaka ovrhe na nekretnini, za ukupan iznos duga od 11,5 milijuna kuna.
Iako je porezna uprava pokrenula stotine postupaka i donijela stotine rješenja, vrijednih gotovo pola milijarde kuna, naplata neće ići tako glatko. Kad se i utvrdi zlouporaba, problem je što je teško ući u trag imovini koju pojedini direktor ima u privatnom vlasništvu.
