Dok se u Hrvatskoj zahuktava predizborna kampanja, a političari kreću u posljednje korake kako bi osvojili vlast, kretanja na financijskim tržištima sužavaju prostor manevriranja onima koji će na vlast iza 4. prosinca zasjesti. Novi negativni impulsi Hrvatskoj, koja još nije ni izašla iz recesije, stižu preko povećanja cijene kapitala, smanjenja izvozne potražnje i povećanog pritiska na valutu.
Skuplje zaduživanje države
U međuvremenu je HNB intervenirao kako bi zaštitio tečaj kune što je rezultiralo porastom kamatnih stopa. Prvo je to odjeknulo na tržištu novca, a potom se osjetilo na instrumentima kratkoročnog državnog zaduživanja.
Dakle, gospodarstvo se suočava s procikličkim kretanjima u uvjetima stagnacije BDP-a, a država s povećanjem cijene zaduživanja u uvjetima proračunskog deficita iznad 5 posto BDP-a.
Tvrde to ekonomski analitičari RBA dodajući da uravnoteženje proračuna i oporavak gospodarstva neće biti ostvarivo bez brzog provođenja reformi usmjerenih na smanjenje rashoda proračuna, podizanje investicijskog rejtinga i smanjenje cijene financiranja poduzeća.
No, dok buduću vlast pravi posao tek čeka, privatni sektor se već prilagođava na otežanu naplatu potraživanja na domaćem tržištu.
Rigidno radno zakonodavstvo smanjilo stopu zaposlenosti
"Pozitivni pomaci u vanjskoj trgovini ostvareni su uz konkurentnije cijene financiranja poduzeća, no izostala je prilagodba u području fiskalnog opterećenja cijene rada i parafiskalnih nameta", poručuju iz RBA ističući kako je nekonkurentna cijena rada i rigidno radno zakonodavstvo rezultiralo smanjenjem stope zaposlenosti na razinu ispod 40 posto radno sposobnog stanovništva.
"U drugom polugodištu povećava se cijena financiranja poduzeća iz programa državne participacije u riziku, te nestaje poluga povećanja konkurentnosti kojom su podržani pozitivni procesi u prvom polugodištu. Stoga su za sprečavanje pada poslovne aktivnosti još ove godine nužne mjere za rasterećenje dohotka od rada", navode u RBA.
Također ističu da, s obzirom na činjenicu da u proračunskim rezervama nema prostora za rasterećenje i činjenicu da nema političke volje za brzom izmjenom radnog zakonodavstva, već krajem ove godine i početkom iduće predstoji povratak na negativne stope promjene realnog BDP-a.
Vezani članci:
arti-201109200885006 arti-201109050512006 arti-201108250479006 arti-201109191225006
