U NHS-ovu otvorenom pismu tvrde kako će većini radnika porasti plaća za par desetaka ili jedva stotinu kuna, a poslodavcima za par stotina ili tisuću. Smatraju kako se optimizam odjednom 'pumpa' površnim pristupom najavi promjena u porezu na dohodak i uz nedovoljno podataka, taj, kroz pogrešnu gospodarsku politiku, svjesno zatirani optimizam za potrošnju.
Poslodavci požuruju s donošenjem odluke kako bi, kako kažu, 'njihovim' radnicima što prije porasla plaća, pa u NHS-u postavljaju pitanje odakle odjednom kod njih tolika osjetljivost i briga za radnike, pogotovo nakon poslodavačkih stavova i traženja tijekom pregovora o izmjenama ZOR-a.
Neki su i sebe prepoznali u skupini kojoj će plaća porasti za nekoliko stotina ili čak i više od tisuću kuna pa i oni 'pumpaju', jer će moći više kupovati, a to veseli i vlast i poslodavce. Što je s onima i koliko ih je kojima bi takvim najavama promjena porezne politike plaće mogle porasti tek za par desetaka kuna i koji jedva spajaju kraj s krajem, početak i kraj mjeseca, pitaju u NHS-u.
Radnicima s minimalnom plaćom (3017,61 kn), samcima i bez drugih olakšica, ovisno o prirezu, neto plaća je porasla između 28 i 30 kuna. Radnicima s bruto plaćom do 6000 kuna plaća bi rasla za malo više od 50 kuna, a radnicima s prosječnom plaćom (7927 kn) pa sve do onih s 13.000 kuna, plaća bi porasla za malo više od 170 kuna, navode u NHS-u.
Radnici sa bruto plaćom od 16.000 kuna dobit će gotovo 500 kuna, a oni sa 20.000 i više tisuća kuna blizu ili nešto malo više od 1000 kuna. Dakle, radniku na minimalcu porast će neto plaća za otprilike jedan posto, radniku s prosječnom plaćom otprilike dva posto, a onome s 20.000 kuna otprilike pet posto. Radnici sa uzdržavanim članovima obitelji i nekim drugim olakšicama to povećanje neće ni osjetiti. Nismo pobornici uravnilovke, ali i ovako, uz površnu računicu, vidi se nepravda, ističu u NHS-u i upozoravaju kako oni s najmanjim plaćama neće dobiti samo nominalno najmanje nego i u postocima. Također postavljaju pitanje zašto, bez obzira na slabe rezultate, idu najave o ukidanju olakšica za reinvestiranu dobit (kako bi se olakšao gubitak prihoda lokalnoj zajednici), a istodobno se kuka kako izostaju ulaganja i kako ih treba poticati raznim mjerama. I ta je olakšica bila jedna od tih mjera, drže u NHS-u.
Također postavljaju pitanje ima li vlast osmišljeno i primjereno rješenje za smanjenje prihoda lokalnih zajednica vezano uz promjene poreza na dohodak. To je temeljni prihod na kojem živi lokalna zajednica i pokriva rashode pa postoji opravdana bojazan kako će se nedostajuća sredstva namaknuti povećanjem cijena komunalija, povećanjem ili uvođenjem prireza ili nekih drugih poreze iz njihove nadležnosti. To onda plaćaju svi – zaposleni i nezaposleni, umirovljenici i lokalno gospodarstvo, upozoravaju iz NHS-a.
I to je povećanje plaća bolje nego ništa, iako je duboko nepravedno, ističe se u otvorenom pismu NHS-a. Samo ako se sve to skupa ne pretvori u jedno veliko ništa, sumnjaju u NHS-u i dodaju kako je o promjenama poreza na dohodak i opet izostao socijalni dijalog.
