Kako do svog novca? Pitanje je koje si od početka rata u Ukrajini postavlja gotovo 70 tisuća Hrvata s računima u Sberbanku. Vrijeme curi, a iz Vlade umiruju - ili će banku sanirati, ili će građanima isplatiti osigurane depozite. Ministar financija nada se ovom prvom no ništa bez zelenog svjetla Europske središnje banke. U ponoć ističe moratorij na poslovanje.
"Smjer na kojem mi radimo i koji zagovaramo svo ovo vrijeme,
doslovno danonoćno, jer nemali broj sastanaka je bio u kasnim
noćnim satima i čak iza ponoći je da upravo imamo model
sanacije", kaže Zdravko Marić, ministar
financija.
Za to vrijeme građani prazne svoje račune u strahu da ne ostanu
bez novca. Zbog moratorija na dan mogu podignuti 6 tisuća kuna, a
još 1280 potrošiti na kartici. Osluškuju vijesti.
Neslužbeno, plan je sanirati Sberbank preko Hrvatske poštanske
banke koja je jučer objavila odlične godišnje rezultate. Zadnjeg
dana 2021. povećali su i neto i operativnu dobit. Veća je imovina
banke i iznos depozita. Dakle, novca ima, a ni kupovina nije loš
poslovni potez. U pitanju je solventna banka kojoj jedini problem
u poslovanju radi ratom uzrokovan iznenadni pritisak na
isplate.
"Sberbanka je zdrava banka. Govorimo o njenom poslovanju u
Hrvatskoj. Navala na njene šaltere utječe na njenu tekuću
likvidnost, ali ne utječe nužno na njenu solventnost. Dakle,
Sberbanka ima plasirane kredite koji su dominantno u sferi
naplativih", tvrdi Andrej Grubišić,
ekonomski analitičar.
Model je to koji je primijenila Češka. No, Hrvatska je, za
razliku od njih, u Jedinstvenom sanacijskom odboru, što znači da
državna intervencija takvog tipa mora dobiti zeleno svjetlo
Europske središnje banke.
"Danas do kraja dana ja se nadam da ćemo imati i službenu potvrdu
i onda kasno navečer, najkasnije sutra ujutro ćete dobiti sve
detalje i od Vlade i od HNB-a", dodaje Grubišić.
Opcija B znači likvidacija banke, a 70-ak tisuća klijenata i 3.8
milijardi kuna na njihovim računima obeštetilo bi se iz Fonda za
osiguranje depozita. Taj novac postoji, ali njegovo trošenje
potencijalno problem Sberbanka proširuje na cijeli bankarski
sektor u državi.
"Ako dođe do aktiviranja sredstava iz fonda osiguranja depozita,
onda, naravno taj fond po zakonskom okviru, ne samo Hrvatske nego
i svih zemalja Europske unije pune banke, ostale banke,
komercijalne banke. Za njih je to, naravno, dodatni trošak",
tvrdi dalje ekonomski analitičar.
Iz Hrvatske udruge banaka o konkretnom slučaju ne žele prije
odluke Europske središnje banke, no za sektor ne strahuju. Ipak,
zbog mogućih posljedica, Grubišić poziva na oprez.
"Razumnim smatram u danim okolnostima još jedan uvjetno rečeno
moratorij. Dva dana je prekratak vremenski period i u dva dana se
tako bitne odluke ne bi trebalo ishitreno donositi", kaže.
Odluka će biti poznata večeras. Iako su i u Vladi i u HNB-u
oprezni i ne istrčavaju s informacijama, neslužbeno, očekuje se
da Europska središnja banka ideju o hrvatskoj sanaciji
blagoslovi.