U vrijeme nestabilnih tržišta i još nestabilnijih valuta, jedna valuta nametnula se kao iznimno pouzdana, ali i ona, a riječ je o bitcoinu, ima jedan nedostatak: bitcoin ne postoji kao novac.
Bitcoin je valuta koja vrijedi na cijelome svijetu, iza nje ne stoji ni jedna središnja banka, njezinu vrijednost utvrđuje mnoštvo računala, ona posjeduje prirodnu zaštitu od inflacije i prijevare, objašnjava njemačka televizijska mreža ntv.
Autor prikaza bitcoina podsjeća da je povjerenje temelj svake valute te da je pritom čovjek odlučujući čimbenik. Tako je i u slučaju bitcoma, virtualne valute koja posjeduje idealnu, ali ne i realnu protuvrijednost. Bitcomom se međutim trguje i podložan je promjenama. Kriza eura dovela je do rasta vrijednosti bitcoina.
Jedan bitcoin trenutačno stoji nešto više od 77 američkih dolara. Sredinom 2011. bitcoin je s više od 30 dolara bio dosegao najvišu vrijednost, a nakon toga je pao na manje od pet dolara. U siječnju ove godine vrijednost mu je ponovno počela rasti, pri čemu njegovu vrijednost ne određuje središnja banka, nego tržište.
Bitcoin kao vrijednost nastaje u računalima, na internetu, na virtualnim tržištima, a krajem protekle godine "u optjecaju" je bilo više od 10 milijuna bitcoina. Pri tome, količinu bitcoina ne utvrđuju institucije, nego računalni procesi u računalima diljem svijeta. Bitcoin je zaštićen od inflacije matematičkom funkcijom, koja onemogućuje da količina bitcoina naraste iznad 21 milijuna. Problem može nastati ako potražnja stalno raste.
Prednost bitcoina jest u neovisnosti njegovih vlasnika o trgovcima i bankama. Svi transferi odvijaju se putem virtualnog poštanskog sandučića u obliku softwarea za različite računalne sustave, u kojemu mogu sudjelovati i privatne osobe i poduzeća, bez pristojbi i neovisno o mjestu.
Bitcoin se sastoji od kriptografskog para ključeva, pri čemu jedan od ključeva predstavlja valutnu jedinicu, a drugi služi kao dopuštenje za raspolaganje njome. Ključevi se pohranjuju u binarnu datoteku, koja uzgred uz mogući pad vrijednosti može predstavljati dodatni rizik zbog mogućnosti krađe.
Kad vlasnik želi platiti tim virtualnim novcem, on šalje samo javni ključ zajedno s potpisom za transakciju, koji dobiva odgovarajući ključ primatelja, čime se mijenja vlasnik a istodobno i tajni kod iznosa.
Budući da se transakcija bilježi na na svim računalima, manipulacije su isključene.
Uz to što služi kao sredstvo plaćanja na financijskom tržištu, bitcoin se sve više koristi i kao platežno sredstvo za trgovinu različitim dobrima na internetu, pa tako postoje stranice na kojima se tom valutom mogu kupiti primjerice glazbeni instrumenti ili zabavna elektronika.
Neovisnost ove valute o središnjim bankama razlog je što ona kod mnogih izaziva skepsu, jer kao takva nije podložna ni političkim odlukama.
