Glavni državni odvjetnik MladenBajić danas je u Hrvatskom saboru nužnim ocijenio zakonodavno rješenje problema curenja informacija iz kaznenih predmeta - ili da se Zakon o kaznenom postupku (ZKP) izmijeni na način da istraga više ne bude tajna, ili da se vrati zakonska odredba koja je zabranjivala objavljivanje zaštićenih sadržaja.
"Treba zakonodavno riješiti ovaj problem jer će se u protivnom događati da informacije cure i u narednom razdoblju. Postoje dvije opcije - ili da ovaj dio istrage ne bude tajan ili da se vrati izvorni oblik članka 231. ZKP-a koji je onemogućavao objavljivanje bilo kakvog zaštićenog sadržaja", poručio je Bajić, podnoseći Saboru izvješće o radu državnih odvjetništava u 2011. godini.
Iako je ponovio kako je novi ZKP državnim odvjetnicima dao potrebne instrumente za progon kriminala i korupcije, naglasio je kako taj zakon nema samo pozitivne učinke, jer se zbog pojedinih odredbi, poput one da se obveze čuvanja tajnosti podataka iz istrage ne moraju pridržavati samo mediji, DORH učestalo u javnosti proziva kao odgovornog za curenje informacija.
U toj situaciji, istaknuo je, praktički je nemoguće kontrolirati situaciju u odnosu na objavljivanje informacija, jer je dokazivanje odakle su curile informacije skoro pa nemoguće.
(Foto: PIXSELL)
"Ako se razmisli o tome tko je sve sudionik postupka, kome je cilj da se to dogodi, onda bi mogli doći do sasvim drugog zaključka jer nakon što se donese nalog o provođenju istrage svi sudionici postupka imaju pravo na presliku cijelog spisa i mogu s njim raspolagati na isti način kao i državni odvjetnik", rekao je Bajić.
Govoreći o kretanju kriminaliteta u 2011., kazao je kako se bilježi porast broja podnesenih kaznenih prijava za 3 posto - ukupno je podnesena 90.631 prijava. Zadržana je razina ažurnosti iz ranijih godina - riješen je 54.401 predmet, a neriješeno je ostalo 9306 predmeta.
Struktura kriminala ista je kao i ranijih godina - prednjače imovinska kaznena djela, a slijedi zloporaba opojnih droga.
Postupajući po kaznenim prijavama, državna odvjetništva su rješenjem o odbačaju riješila 19.550 prijava ili 44,6 posto, neposredno su optužila 47,6 posto osoba, a istražni zahtjev podnijeli protiv 7,8 posto osoba. Osuđujućim presudama rezultiralo je 87,3 posto optužnica.
Tužiteljstva su kroz 82 mjere ukupno "zamrznula" 255 milijuna nezakonito stečenih kuna, a sudovi su u 1020 prvostupanjskih presuda oduzeli nešto manje od 80 milijuna kuna.
USKOK je lani zaprimio 1184 prijave, a odbacio je 716 prijava. U odnosu na 58 prijava podignuta je neposredna optužnica, a nakon dovršene istrage još 292 optužnice. Sudovi su povodom USKOK-ovih optužnica donijeli ukupno 97 posto osuđujućih presuda (od 353 presude 343 su bile osuđujuće. "Ovo potvrđuje da zamjenici ravnatelja USKOK-a s oprezom, velikim i jakim dokazima idu u kaznene postupke", rekao je Bajić.
Naglasio je kako je temeljni zadatak DORH-a progon počinitelja kaznenih djela, a ne njihovo otkrivanje.
"Tek sinergijskim djelovanjem izvršne i zakonodavne vlasti uspješnost rada DORH-a u cjelini može biti neupitna", poručio je glavni državni odvjetnik.
