Predviđeno je da u hotelskim objektima visoke kategorije s 516 ležajeva trajno bude zaposleno najmanje 200 radnika. Iza ovog projekta stoji češki investicijski fond JTH čiji je vlasnik Jaroslav Trešnák, uspješni biznismen iz Teplica. No, tu zasad prestaje faktografski suhi dio priče i počinje ona mnogo životnija, vrijedna čak i nekog barem dokumnetarnog filma.
Došao na ljetovanje skoro praznih džepova
Trešnák je u mladosti, kao i mnogi njegovi sunarodnjaci, došao na ljetovanje u Hrvatsku. No, tada još nije bio ni uspješni bitnismen niti vlasnik investicijskog donda. Štoviše, došao je na ljetovanje gotovo praznih džepova, a put ga je doveo do Preluka. Prvu je noć prespavao pod vedrim nebom. Ujutro je, išavši prema svojoj baraci na prelučkom zavoju, koja mu je služila kao ribarsko spremište, na mladog Čeha naišao Borjan Brnčić, postolar iz Kastva.
Novi list, koji donosi ovu priču, piše kako je Trešnáku, umornom i "prebijenom" od noći prespavane pod vedrim nebom, Brnčić nakon kraćeg razgovora ponudio da odsjedne u njegovoj baraci i da zahvaljujući kakvom-takvom smještaju osjeti čari ljeta na Jadranu. I sve to besplatno! Tada mladi Čeh ostao je zatečen gostoljubivošću svoga domaćina.
Zahvaljujući smještaju u Brnčićevoj baraci, Trešnák je osjetio čari Jadrana provodeći dane na potezu od Bivija do Opatije. To ljetovanje i ta mjesta zauvijek su se urezali u njegovo pamćenje što je pokazao mnogo godina kasnije.
Borjan se kolebao, no Jaroslav je bio neumoljiv
U međuvremenu je Češka imala svoju baršunastu revoluciju, oslobodila se utega Moskve i poput cijele istočne Europe ušla u demokraciju i kapitalizam. A u kapitalizmu se Trešnák dokazao kao izuzetno uspješan poduzetnik u građevinskom biznisu. Posao mu je išao dobro, gradio je mnogo diljem Češke, a onda je odlučio proširiti biznis izvan granica. Sjetio se Hrvatske, Preluka i svoga davnog dobrotvora Brnčića kojemu je tako jednoga dana došao na vrata.
Kada ga je Brnčić ugledao, nemalo se iznenadio, ali i razveselio čuvši priču o Trešnákovom uspjehu. No, muk je nastao kad mu je ovaj ponudio da bude direktor ogranka fonda JTH kojeg je naumio otvoriti u Hrvatskoj, piše Novi list.
"Ma što ti je Jaroslave moj. Ja postolar, s ne previše škole pa da budem direktor firme, investicijskog fonda, ma molim te budi pametan", kazao mu je Brnčić, ali Čeh je bio neumoljiv.
"Za struku i stručnjake ne brini, meni je važno da direktor bude čestit čovjek, poštenjačina poput tebe, što si dokazao onog ljeta kad si me primio u svoju baraku", odgovorio mu je Trešnák.
I tako je krenula priča o najvećoj turističkoj investiciji na riječkom području.
Trešnákova investicija pokreće riječku obalnu revoluciju
Za lokaciju je izabrana Costabella, koja je u vremenima nakon 1945. bila sklop skrivenih vila za političke moćnike, a ondje se pokušao napraviti i rekreacijski centar. Stvari se nisu značajnije promijenile niti nakon 1990. godine. Trešnák je pak uvidio sve prednosti lokacije, iako se ona nalazi tek koji kilometar od Opatije i njene rivijere.
Taj zapadni dio Rijeke, koja se pored Opatije osjeća turistički drugorazrednim gradom, Trešnák je odlučio oživjeti svojom velikom investicijom koja bi mogla pokrenuti i veliki val drugih ulaganja.
A njegova investicija već sada znači puno. Novi list piše kako je zahvaljujući Trešnáku počela riječka obalna revolucija koja će u konačnici, tamo negdje 2025. godine, biti satkana od novog kompleksa stadiona Kantrida, već postojećeg bazenskog kompleksa, pa resorta Costabella, uređenih šetnica i konačno transformiranog Preluka.
