Oko 18 posto birača izašlo je na birališta u devet gradova i osam općina koje u nedjelju prijevremeno biraju gradonačelnike i načelnike te gradska i općinska vijeća, objavilo je u podne Državnoizbornopovjerenstvo (DIP).
Pravo biranja u tih 17 jedinica ima ukupno oko 120 tisuća birača, a svoje je pravo do 11,30 sati iskoristilo 20.500 birača, odnosno 18 posto.
Najbolji odaziv bilježi se u Zadarskoj županiji (23,6 posto) gdje lokalnu vlast u nedjelju bira Grad Pag i Općina Kukljica. U Pagu je dobra izlaznost, preko 23 posto, u Kukljici još i bolja, prije podne na birališta je izišlo više od četvrtine birača (25,6 posto).
U Dubrovniku je do 11,30 sati izlaznost na prijevremenim izborima za gradonačelnika i Gradsko vijeće bila 15,64 posto, a u Korčuli 18,28 posto.
Najmanja izlaznost je u Krapinsko-zagorskoj županiji, odnosno u Gradu Zlataru, svega 15,8 posto. Naime, od pet tisuća birača glasovalo je svega njih 801.
Prijevremeni izbori održavaju se u Dubrovniku, Omišu, Hvaru, Korčuli, Pagu, Rabu, Novom Marofu, Svetom Ivanu Zelini i Zlataru, te u općinama Kukljica, Rugvica, Milna, Lumbarda, Petlovac, Caglin, Strahoninec i Gundinci, gdje se prijevremeno biraju gradonačelnici i načelnici te predstavnička tijela, dakle gradska i općinska vijeća. Birališta su otvorena do 19 sati.
Rezultati prijevremenih izbora znat će se u nedjelju poslije 20 sati, javnost će ih moći pratiti i na stranicama Državnog izbornog povjerenstva (DIP), koje će i poslijepodne objaviti podatke o odazivu.
Prijevremene izbore raspisala je Vlada jer 17 spomenutih jedinica nije u propisanom roku donijelo proračune za ovu godinu niti odluke o privremenom financiranju. Vlada je raspustila i njihova predstavnička tijela te razriješila gradonačelnike i načelnike i njihove zamjenike.
Gradske i općinske vjećnike građani će birati s kandidacijskih lista, dok gradonačelnike i načelnike općina biraju izravno, većinom glasova birača koji su glasovali.
Za novog čelnika izabran je kandidat koji osvoji više od 50 posto glasova.
Ako nitko od kandidata ne dobije potrebnu većinu, dva tjedna kasnije održat će se drugi izborni krug, u koji ulazi dvoje kandidata s najviše osvojenih glasova. U drugom krugu izabran je kandidat koji osvoji više glasova, a dogodi li se da dobiju jednaku podršku, održat će se i treći izborni krug.
Ako načelnik općine ili gradonačelnik ne bi bio izabran ni u tom krugu, izborni postupak ponovio bi se u cijelosti.
