Mikrobi u iznenađujućim brojevima uspijevaju u najdubljim dijelovima oceana - na 11 tisuća metara dubine na dnu Marijanske brazde u Tihom oceanu - unatoč razornom tlaku u vodama koje su u potpunom mraku, kažu znanstvenici.
Mrtve biljke i ribe koje padaju na dno oceana služe kao hrana mikrobima u hadskim dubinama, kažu znanstvenici.
Prisutnost života u brazdi također pokazuje kako staklenički plin ugljični dioksid, inače ključan za rast majušnih morskih biljaka na površini oceana, može biti 'pohranjen' u dubinama zahvaljujući prirodnom procesu koji usporava klimatske promjene.
Tim danskih znanstvenika u suradnji sa škotskim, grenlandskim, njemačkim i japanskim znanstvenicima, koristeći robote prikupio je uzorke i otkrio dvostruko veći broj bakterija i drugih mikroba koji se hrane talogom s morskog dna Marijanske brazde nego na obližnjoj lokaciji koja je na dvostruko manjoj dubini odnosno na oko šest kilometara dubine.
"Iznenađujuće je koliko je tamo aktivnosti bakterija", kaže Ronnie Glud sa sveučilišta u južnoj Danskoj koji je vodio istraživanje.
Rezultati su objavljeni u časopisu Nature Geoscience.
"Normalno je život sve sporadičniji kako se spuštamo u veće dubine. No, kad odete vrlo duboko više se stvari počne događati", kaže Glud.
Otkriće podupire teoriju da mrtve biljke i riba padaju na dno brazde što formira područja pogodna za mikrobe. Potresi pak izazivaju klizišta na dnu oceana koji nose taloge u dubine brazda.
Marijanska brazda pet je puta dulja od Grand Canyona i mogla bi jednostavno progutati najvišu planinu svijeta Mount Everest koja je visoka 8.848 metara.
Život je otkriven na njezinu dnu i ranije no razmjeri toga života bili su manje poznati. Znanstvenici su video kamerama otkrili stvorove nalik glavonošcima na dnu brazde.
"Najvjerojatnije je više ugljika nataloženo, nego što se ranije vjerovalo", kaže Glud.
Samo oko dva posto oceana dublje je od pet tisuća metara.
Sve do sada znanstvenici su sumnjali da život u najvećim oceanskim dubinmama, gdje je temperatura vode odmah iznad nule, uvelike ograničen pomanjkanjem hrane.
Svega oko jedan ili dva posto 'živućeg materijala' iz površinskih slojeva oceana potonut će na morsko dno na prosječnu dubinu od 3.700 metara. Većina hrane se pojede i vrati na površinu mora prije nego što padne u dubine.
Pritisak vode na dnu brazde je oko 1.125 kilograma po četvornom centimetru što odgovara tome da vas nagazi slon u visokim potpeticama.
Znanstvenici su istraživali genetski izgled mikroba i vjeruju da njihova sposobnost da prežive znači da imaju enzime kojim bi se mogla koristiti industrija koja koristi visoki tlak, od fermentacije do nafte i plina.
Dno Marijanske brazde znanstvenici su prvo dosegnuli podmornicom 1960. godine a filmski redatelj i avanturist James Cameron spustio se tamo 2012. godine i izvijestio o novim znakovima života.
