Koja je razlika između dosadašnjih propisa za ugovore o stručnom osposobljavanju i novina koje donosi prijedlog Vašeg Ministarstva rada? Prvo, ta mjera nije volontiranje, nego bih prije rekao stažiranje, izraz koji mi je bliži kao medicinaru, odnosno stručno osposobljavanje. Volontiranje se veže uz neprofitne udruge, kad nemate financijsku kompenzaciju niti ugovor s poslodavcem. Kad govorimo o stručnom osposobljavanju, razlika je u tome da proširujemo spektar zanimanja na koja se odnosi ova mjera koja postoji već godinama. Do sada su u ovu mjeru bila uključena samo zanimanja za koja je potreban stručni ispit. Mahom je to značilo zapošljavanje u javnoj upravi koja ima državni ispit. To je bilo nepravedno prema svim drugim zanimanjima.
http://www.youtube-nocookie.com/v/dja9TYed7fQ?version=3&hl=en_USSnimio i montirao Franjo Tot
Osim toga, ova je mjera poznata i u drugim zemljama, Njemačkoj naprimjer. Potpisivat ćemo ugovore s poslodavcem, osobom koja koristi mjeru, ali i ta osoba potpisuje ugovor s poslodavcem. Na taj način osoba uključena u ovu mjeru ima sva prava temeljem Zakona o radu i naknadu od 1.600 kuna. Mnogi mladi koji nakon diplome ne nalaze posao upravo su tražili tu mjeru.
Doprinosi će se obračunavati kao da su oni na minimalcu? Trošak države za jednu osobu na ovoj mjeri je oko 25.000 kuna godišnje: 1.600 kuna mjesečno, plus doprinosi za prvi i drugi mirovinski stup. Pooštrili smo i kriterije za poslodavce. Mjeru će moći koristiti samo oni koji plaćaju plaće i doprinose i nemaju poslovno uvjetovane otkaze. Sve poslodavce pratimo. Primjerice jedan muzej je lani po toj mjeri zaposlio pet mladih kustosa i ove godine su htjeli ponovno. Mi smo to odbili. Ako je pet ljudi bilo na izobrazbi, a sad se traži opet toliko, očito postoji potreba za tim ljudima. Predložili smo im da raspišu natječaj za prijem kustosa, te se nadamo se će netko od tih mladih ljudi biti zaposlen.
Pojedini sindikati zamjeraju što niste makar omogućili da ti ljudi primaju minimalac, koji je jedan od najnižih u Europi. Vladimir Ferdelji zamjera što se ovaj novac neće utrošiti u stvaranje stvarnih radnih mjesta. Ova mjera nije nova, ni u Europi ni kod nas. Stažiranje je normalan put da steknete godinu iskustva, da vas poslodavci upoznaju, da steknete kontakte. Njezin cilj je dakle stjecanje iskustva koje će olakšati traženje zaposlenja. Lani je mjerom obuhvaćeno oko 5.000 ljudi, a ove godine ih planiramo oko 10.000. Vlada je smanjila rashodovnu stranu proračuna, a jedna od rijetkih stvari koje smo povećali su upravo izdvajanja za zapošljavanje. Trudit ćemo se da se ta "državna stipendija" poveća do minimalca. Sindikati su reagirali prije nego su iščitali zakon do kraja. Mjera koju navodi gospodin Ferdelji također je dio aktivnih mjera za zapošljavanje. Tu su potpore za zapošljavanje koje se kreću od 9.000 do 31.000 kuna. Kod tih mjera poslodavac uplaćuje pola, a pola Zavod za zapošljavanje. Ta mjera ovisi o mogućnosti poslodavca da otvori novo radno mjesto i, nažalost, nije se široko koristila.
Nakon tri mjeseca ćemo imati intervjue s korisnicima mjera o tome što oni točno rade i što se događa. Uvijek ćete imati mogućnost zlouporabe. Lani u Zagrebu je oko 700 mladih koristilo mjeru i samo u dva navrata smo raskidali ugovor, i to zbog nesuglasica između mlade osobe i poslodavcaA nije bilo šanse da se na poslodavce prebaci ta razlika troška do minimalca? Kako će ti ljudi živjeti od 1.600 kuna? Kad radite, morate nešto i jesti, putovati na posao. Kao prvo, pored ove mjere stažiranja, nudimo poslodavcima i mjeru punog zapošljavanja mladih kojima je to prvo zaposlenje, a za koje će poslodavci dvije godine biti oslobođeni doprinosa i poreza (bruto 2). Kao drugo, ne možemo nuditi nešto što u ovom trenutku, s obzirom na gospodarsku situaciju, nije realno. Kao što sam već rekao, nadamo se da ćemo biti u mogućnosti povećati naknadu, ali gospodarska situacija to u ovom trenutku ne dopušta. Odnekud moramo krenuti. Nitko ne sprečava poslodavca da zaposlenicima obuhvaćenim mjerama isplati naknadu za prijevoz i topli obrok. Što se tiče samog stažiranja, neki se boje kuhanja kava i fotokopiranja. Zakon jasno definira kontrolne mehanizme. Zapošljavanje će ići samo preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, što znači da poslodavci ne mogu uzeti nekog s ulice i tražiti naknadu. Nakon tri mjeseca ćemo imati intervjue s korisnicima mjera o tome što oni točno rade i što se događa. Uvijek ćete imati mogućnost zlouporabe. Lani u Zagrebu je oko 700 mladih koristilo mjeru i samo u dva navrata smo raskidali ugovor, i to zbog nesuglasica između mlade osobe i poslodavca. Ponuđeno im je drugo radno mjesto.
Hoće li inspekcija rada biti uključena u nadzor? Apsolutno, iako formalno nije u našoj nadležnosti. U nadzor će se uključiti i Zavod za mirovinsko osiguranje, koji će na poseban način pratiti poslodavce. Želimo spriječiti otkaze. Poslodavac može sporazumno raskinuti odnos ili poslati nekoga u mirovinu, ali ne smije doći do poslovno uvjetovanih otkaza, jer ne želimo da se skuplja radna snaga zamijeni jeftinom.
Odakle Vam pouzdanje u inspekciju rada? I kad su prijavljivali kršenja prava radnika, nije bilo učinka. Konkretno, u taksiju Cammeo ljudi, tvrde zaposlenici, i dan-danas rade više od 12 sati dnevno po šest dana tjedno, što je protivno i Zakonu o sigurnosti u prometu. Kad govorimo o Inspektoratu, tamo pušu neki novi vjetrovi i treba nam ipak malo vremena da stvari stavimo na svoje mjesto. Iako je Državni inspektorat samostalan, intenzivno surađujemo s novom državnom inspektoricom. Želimo podići efikasnost povećanjem broja inspektora ili omogućavanjem inspektorima da istovremeno mogu vršiti inspekciju rada i zaštitu na radu.
http://www.youtube-nocookie.com/v/P99LzfvaNrg?version=3&hl=en_USSnimio i montirao Franjo Tot
Čitatelji koji su 'volontirali' na ovaj način, javljali su nam se u redakciju i tvrde da su ih se poslodavci rješavali bez problema. Mi ne otvaramo radna mjesta, to se može dogoditi rastom privrede i BDP-a. Mi ovom mjerom povećavamo kapacitet tih ljudi da se kandidiraju za radno mjesto za koje se javlja po 200 ljudi, a neke odmah diskvalificiraju jer nemaju ni mjesec dana iskustva. Prije niste mogli koristiti mjeru ako ste imali upisan radni staž. Prema našem prijedlogu zakona, iako imate upisan radni staž u drugom zanimanju, ostajete kandidat za mjeru u svojoj struci.
Vjerujete da mjera neće srušiti cijenu rada? Zapošljavanje bez zasnivanja radnog odnosa neće srušiti cijenu rada. Kao što sam rekao, predviđamo ove godine ovom mjerom obuhvatiti oko 10.000 mladih ljudi sa završenim fakultetom.
Ograničit ćete poslodavcima broj 'volontera' u odnosu na radnike? Da, najprije ćemo kontrolirati broj zaposlenih u firmi i koliko imaju mentora. Nećete moći zaposliti 100 ili 200 ljudi, nego samo onoliko za koliko tvrtka može pružiti kvalitetno osposobljavanje.
A kad dođe do prirodnog odljeva? Odlazak u mirovinu, sporazumni raskid radnog odnosa neće biti razlog da poslodavac ne koristi ovu mjeru, ali ako poslodavac daje poslovno uvjetovane otkaze, tada neće moći zapošljavati mlade ljude kroz ovu mjeru. Kad se počnu otvarati radna mjesta, ova mjera će se početi gasiti. To se desilo u Njemačkoj kad je porasla potražnja za radnicima. Neće biti rušenja cijene rada, a interes za ovu mjeru je jako velik.
Javili su nam se i čitatelji koji su bili prisiljeni, zbog brisanja s liste nezaposlenih, prihvatiti ponudu HZZ-a za pohađanje pojedinih tečajeva. Uglavnom se radi o informatici. Izgubili bi na dvije godine poticaj za poslodavce i mogućnost stažiranja. Ta mjera se zloupotrebljavala za umjetno smanjenje broja ljudi na Zavodu. Oko 15.000 ljudi obrazovalo se za zanimanja koja uglavnom nisu zapošljiva. Zato smo donijeli izmjene zakona po kojima mlada osoba kad odlazi na edukaciju, ostaje u evidenciji Zavoda i može koristiti ostale mjere aktivne politike zapošljavanja. Nema brisanja i sankcija u slučaju odbijanja ponuđenog obrazovanja. Obrazovat ćemo ljude za zanimanja u kojima smo sigurni da se mogu zaposliti. Moći će reći što žele, a što ne. Ne želimo prekvalificirati nezaposlene osobe iz jednog slabo traženog zanimanja u drugo.
Ako odu na tečaj, hoće li izgubiti pravo na poticaj za poslodavca? Kao što sam već rekao, obrazovanje neće biti razlog za brisanje iz evidencije i naravno da će moći koristiti poticaje za zapošljavanje. Kad govorimo o ovom zakonu, novina je da ako mlada osoba koristi mjeru zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa i nađe posao, upisat će joj se radni staž i raskinut će se postojeći ugovor kako bi mogla raditi u novoj tvrtki. Ako primjerice nakon četiri, pet ili šest mjeseci kaže da to nije ono što je htjela, prekida se osposobljavanje i vraća se u evidenciju, bez sankcija, i upisuje se vremensko razdoblje koje je radila. Nećemo nikoga vući za rukav, ne treba nam mjera da umjetno smanjimo broj nezaposlenih. Kao što znate, broj nezaposlenih se svaki dan može vidjeti na web stranici Zavoda za zapošljavanje. Ne uvjetujemo ništa, samo želimo pomoći.
Radničko dioničarstvo je dobar institut, postoji i u Europi i u Americi, i mislim da se na tome treba poraditi. Radnici koji su dijelom i vlasnici će biti zainteresirani da tvrtka posluje dobro i da funkcionira. Ja ga podržavam. Što je s minimalnom plaćom? Pojavile su se informacije da bi mogla narasti, a onda ste izjavili da razgovori još traju. Dobili smo od sindikata inicijativu koju smatramo legitimnom. Sjest ćemo za stol i vidjeti što to znači za ekonomiju, poslodavce i sindikate i je li to realno.
Raspolažete li informacijama koliko firmi ovisi o radnoj snazi na minimalnoj plaći? Nemam u ovom trenutku točne podatke, ali znamo da je toga relativno puno. Ima i onih koji prijavljuju minimalnu plaću, a ostatak radnicima plaćaju ispod stola, što predstavlja nelojalnu konkurenciju prema poslodavcima koji daju punu plaću. Radnicima je to uglavnom u redu, jer dobiju oko pet, šest tisuća kuna, ali onda dođe do problema kad odu u mirovinu jer se mirovina računa samo prema isplaćenim plaćama. I tu želimo uvesti red. Sada naprimjer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i REGOS imaju informaciju da je radnik dobio plaću i na to su obračunati doprinosi, ali nema informaciju da su oni stvarno i uplaćeni. S druge strane Porezna uprava preko ID obrasca ima informaciju da je tvrtka uplatila doprinose, ali ne i koliko su doprinosi za svakog radnika. Prijedlog je da se ovi podaci spoje u jedinstveni obrazac koji će sadržavati sve što radnik dobiva od poslodavca.
Dakle ne mislite da će ovo stručno osposobljavanje u kombinaciji s povećanjem minimalne plaće pogodovati smanjenju cijene rada? Ne. Osposobljavanje je usmjereno na ograničen broj zanimanja, visoko obrazovane i na obrtništvo. Izgubili smo 15.000 obrta, a ovako bismo mlade ljude poticali na obrtništvo, polaganje majstorskih ispita i dvogodišnje osposobljavanje.
A što ih je do sada sprečavalo u tome? Mjera je bila ograničena na godinu dana, dok većina obrta traži dvije godine za majstorski ispit. I obrte ćemo kontrolirati oko isplate plaća, dugova i broja zaposlenih. Ako je zaposlen samo majstor, moći će imati samo jednog naučnika. Postoji sumnja da država nije do sada vršila kontrole, pa neće ni od sada, ali dopustite nam da pokažemo da to možemo.
Najavili ste konferenciju oko izmjena u mirovinskom sustavu, a mediji već pišu da će se izdvajanja za drugi mirovinski stup povećati s pet na sedam posto. Mirovinski sustav, ovakav kakav je, teško je održiv. Reforma je krenula prije 10 godina i trebali smo u desetak godina doći do 10 posto izdvajanja za drugi mirovinski stup. Međutim, vlada HDZ-a je 2003. godine sve zaustavila i nije ništa radila na tom planu, pa kasnimo sedam, osam godina. Sustav se trebao razvijati ili se odmah trebalo reći da ćemo imati samo stup međugeneracijske solidarnosti.
No, izdvajanja u drugom mirovinskom stupu gube na vrijednosti, a dolazi i do zlouporaba. Izvještavalo se da mirovinski fondovi ulažu u tvrtke koje su njihovi klijenti, povećavajući im vrijednost, a time su gubili novac obveznika osiguranja. Mi moramo razvijati sustav jer ne možemo natrag, a o modalitetima razvoja želimo razgovarati na konferenciji o razvoju mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Naravno da ćemo razgovarati o troškovima drugog stupa te zakonskim rješenjima koja se odnose na drugi i treći stup. Sigurno je jedno, izdvajanja za drugi stup ne smiju dovesti do smanjenja neto plaće ili smanjenja izdvajanja za prvi stup.
No, ove prve informacije govore da će više novca ići ovoj privatnoj varijanti osiguranja, unatoč zlouporabama. Nije li to suprotno razvoju? Konferencija bi trebala odgovoriti i na to pitanje. Smatramo da je cijena troškova drugog stupa relativno visoka i da tu trebaju pomaci. Čut ćemo i HANFA-u koja je za to nadležna. Želimo bolju kontrolu, tamo je i moja mirovina. Nadalje, zaboravili smo i na treći stup, rentnu, životnu štednju, u koju bi trebalo uključiti više ljudi.
Kako gledate na činjenicu da dosad nitko nije odgovarao u mirovinskim fondovima? Tu treba veća kontrola i s HANFA-om ćemo postaviti kriterije. Očito je i da fondovi vide da se više neće moći tako i da mora doći do dogovora oko funkcioniranja drugog stupa. Zlouporabe treba sankcionirati, ali morate imati zakonsko uporište, pa će vjerojatno ići izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima. Cilj nam je utvrditi kako da sustav – u kojem ima 1,2 milijuna umirovljenih pokraj 1,4 milijuna radnika – učinimo održivim. Krajem osamdesetih imali smo dva milijuna zaposlenih i 480.000 umirovljenika.
I onda su se nezaposleni prikrivali prebacivanjem u mirovinu. Da, odlazak u mirovinu bio je i socijalna mjera kojom se kupovao socijalni mir. S druge strane sredstva iz prvog stupa korištena su za stabilizaciju države, čime je taj stup dodatno osiromašen. No, i mi smo nehotično dodatno stvorili probleme. Kao što znate, na zahtjev umirovljeničkih udruga u mirovine je uključen zaštitni dodatak od 27%. S time su mirovine za taj postotak veće u prvom nego u drugom stupu. Tih 27% fali u drugom stupu. Kako to riješiti? Želimo i to raspraviti na konferenciji.
Radnici financiraju razne vrste povlaštenih mirovina iz svojih doprinosa. Ako država misli da ima za povlastice, zašto ih ne plaća iz svojih sredstava? U tijeku su analize koje će pokazati koliko nam sredstava treba za mirovine po Zakonu o mirovinskom osiguranju, dakle mirovine iz prvog stupa, a koliko nam treba za mirovine po posebnim zakonima, koje apsolutno ne mogu ići iz mirovinskog doprinosa. To je trošak države. Naprimjer naši akademici odlaze u mirovinu s punim stažem i 65 godina starosti. Dio mirovine im zato ide iz doprinosa, a dio je dodatak države, iz poreza i prihoda izvan ovoga. Utvrdit ćemo i kolika je prosječna mirovina osobe s punim stažem, jer u ovom trenutku u taj obračun stavljamo sve mirovine, i po općem, i posebnom zakonu, i inozemne mirovine, koje su puno veće od onog što mi vidimo. Zemlja smo koja ima najviše invalidskih mirovina – preko 27 posto, a s druge strane imamo najmanje umirovljenih s punim stažem, svega oko 18 posto.
Nikakvi razgovori s Royal osiguranjem nisu vođeni, niti ih mislimo voditi. Ako se odlučimo na taj korak, onda ide i postupak javne nabave, kriteriji i zakonski okvir. HANFA je dvaput izdala dosta ozbiljno upozorenje i ljudi u Royalu moraju voditi računa o tom. Mi ne mislimo raditi s Royalom, nikad nam to nije ni bila namjera. Zašto je to nepovratno? Pitaju nas puno oko revizija invalidskih mirovina. Vi taj posao ne možete završiti jer je vjerojatno dokumentacija koja prati te mirovine u većini slučajeva točna, a pitanje je stoji li iza toga stvarna bolest ili invalidnost. Ali ako dobijemo informaciju da je netko dobio invalidninu prevarom, mi ćemo to oštro sankcionirati i tražit ćemo povrat novca.
HANFA je kritizirala tvrtku Royal međugeneracijska solidarnost d.d. Oni mešetare iznosima za dokupljene mirovine i također gube novac, primjerice u 2008. godini. Zašto se to dopušta jednom privatnom poduzeću i zašto oni uopće postoje? Oni su se prije desetak godina počeli baviti dokupom mirovina, poslije su se preregistrirali, ali su i dalje trgovačko društvo. Kad govorimo o državi i rješavanju viška zaposlenih, gdje bi oko 5.000 ljudi moglo ući u taj sustav dokupa, mi smo na stanovištu da moramo vidjeti što to znači državi i zaposlenicima. Za to imamo i podršku Ministarstva financija. Nikakvi razgovori s Royal osiguranjem nisu vođeni, niti ih mislimo voditi. Ako se odlučimo na taj korak, onda ide i postupak javne nabave, kriteriji i zakonski okvir. HANFA je dvaput izdala dosta ozbiljno upozorenje i ljudi u Royalu moraju voditi računa o tom. Mi ne mislimo raditi s Royalom, nikad nam to nije ni bila namjera.
Ali većina njihovih klijenata su javna poduzeća, jedinice lokalne samouprave, državne agencije... Gledajte, mi smo sto dana na vlasti i nikakav ugovor te vrste do sada nismo sklapali. I taj dio moramo raščistiti. Držimo da trebamo raditi po zakonu i, ako treba, raspisati javni natječaj.
Osporavali su Vaše kompetencije jer ste imali ambicije postati gradonačelnik Zagreba, pa ste trebali biti ministar obrane, a onda ste završili kao ministar rada. Akcija mladih navela je da ste na tom mjestu završili zbog prijateljstva s Josipovićem. Ne komentiram medijska naklapanja. Da, bio sam direktor Josipovićeve kampanje, koji je bio kandidat SDP-a. Što se ministarstva tiče, predsjednik Vlade Zoran Milanović me predložio i to je isključivo njegova odluka.
Svi smo svjesni kreditnih agencija koje iz ocjene u ocjenu tvrde da imamo rigidno radno zakonodavstvo. Na koga se u Ministarstvu najviše oslanjate, javnost bi trebala moći provjeriti tko zastupa njihove interese pred tržištem rada? Što se tiče samog Zakona o radu, naše je stajalište da postoji konsenzus oko problema produžene primjene kolektivnih ugovora. S druge strane naše je radno zakonodavstvo dovoljno rigidno i dovoljno fleksibilno za ovaj trenutak i ne mislimo mijenjati ZOR. To smo više puta ponovili. Važno je pokrenuti gospodarstvo i radna mjesta. Pritisak, jasno, dolazi i od strane poslodavaca. U samom Ministarstvu pomoćnik za radno pravo je gospodin Marko Krištof, koji dolazi iz sindikata, i ekipa koju smo zatekli ovdje: Ilija Tadić, Inga Žic, Irena Cvitanović. Oslanjamo se na ljude koji su i sukreirali ovaj ZOR, a savjetujemo se i sa stručnjacima izvan Ministarstva.
SDP-ovoj prošloj vlasti zamjera se da je izmjenama ZOR-a naštetila radništvu. Kako gledate na to i na činjenicu da su radnici u privatnom sektoru potpuno nezaštićeni? Zakon koji su neki tada nazivali previše fleksibilnim, sada neki nazivaju rigidnim. U svakom slučaju, imamo oko 400.000 sindikalno organiziranih od ukupno 1,3 milijuna radnika, dakle 30-ak posto, a većina ih je u javnom sektoru. Sindikati očito trebaju poraditi na tome da se što više ljudi uključi u članstvo. Želimo zaštititi prava radnika i biti socijalni partner sindikatima i poslodavcima, ne želimo rješavati stvari preko koljena.
Ministar pravosuđa tvrdi da u Slavoniji nisu potrebni radni sudovi, što se čini nevjerojatnim zbog očajne situacije u kojoj se ondje radnici nalaze zbog velike nezaposlenosti. Za to su bitni kolektivni ugovori. ZOR je dobar zakonodavni okvir, a prava su sadržana u kolektivnim ugovorima i ona mogu biti uža ili šira od ZOR-a.
Nije li upravo kolektivne ugovore Račanova Vlada 'izlučila' iz ZOR-a? To i jest ta zamjerka. Naš stav je da je pregovaranje oko kolektivnih ugovora jako važno za socijalni mir i da treba inzistirati da se sjedne za stol i da se zajednički ostvari dogovor. Prije deset godina to je napravljeno u jednom ekonomskom trenutku. Ono što je napravljeno tada sindikati su jako napadali, a sada to brane.
Pa brane ono što je ostalo od ZOR-a. Što se sudova tiče, radimo analizu i sigurni smo da je, s obzirom na broj postupaka, potreban radni sud u Zagrebu. Tu je i osnovan sud. Drugi je Split, a dalje nemamo toliko puno radnih sporova. Kad ih pogledate, više od trećine sporova vodi se zbog povrede kolektivnih ugovora. Dobrim kolektivnim pregovaranjem se može izbjeći sudovanje. Ministar Miljenić i ja pokušavamo postići da sporovi na prvom stupnju traju tri mjeseca, kao i na drugom, odnosno da se presuda donese u šest mjeseci. Jer ovako, kad spor traje deset godina, to stavlja radnika u nepovoljan položaj, a u slučaju da ga dobije, poslodavca se stavlja u težak položaj jer mora isplatiti ogromnu otpremninu i plaće.
Što mislite o radničkom dioničarstvu, koje se sve češće spominje? To je dobar institut, postoji i u Europi i u Americi, i mislim da se na tome treba poraditi. Radnici koji su dijelom i vlasnici će biti zainteresirani da tvrtka posluje dobro i da funkcionira. Ja ga podržavam.
O tome odakle će doći novac za dva posto veće izdvajanje u drugi stup... Imate opterećenje na plaći, sjest ćemo i vidjeti kako ćemo to razriješiti, pozvali smo sve koji imaju doticaja s temom. Čut ćemo mirovinske fondove, što imaju za reći o smanjenju vrijednosti unutar sustava, umirovljenike, poslodavce, sindikate, institute koji su radili analize, stručnjake poput Vlade Puljiza, održat ćemo okrugle stolove. Nakon toga ćemo zajedno sa socijalnim partnerima odlučiti u kojem ćemo smjeru razvijati sustav. Sigurno nećemo ugrožavati prvi zbog drugog stupa.
O mirovinama sportaša koji ne rade cijeli radni vijek, a primaju 8.500 kuna... Tu isto treba sjesti s udrugama sportaša, Paraolimpijskim odborom, Ministarstvom obrazovanja i sporta i vidjeti tko u kojem iznosu ima pravo na mirovinu i po kojim kriterijima. Medalja ne može biti generalni kriterij. Neki od njih se zaposle, rade cijeli radni vijek. Kriterije za dodjelu tih mirovina, odnosno naknada treba vrlo pažljivo i detaljno definirati.
O konkurenciji Royalu na polju dokupa mirovina... Tek trebamo sjesti za stol i vidjeti što i kako. To su mirovine ljudi! Idemo prvo vidjeti što to znači za državu, sustav i HZMO. Tko kaže da HZMO to ne može pokrivati?
O komentarima da je s njim Hrvatska izgubila odličnog liječnika i dobila lošeg političara... U medicini čovjek postigne svoje osobne ciljeve, a s druge strane želite mijenjati neke stvari u društvu i državi. Medicina je prva ljubav, drugi neka ocijene moju karijeru, a politika je izazov u kojoj konačni sud uvijek na kraju daju birači.
