"Zakon ne pruža ništa bitno novoga što bi se očekivalo od modernoga zakona", rekao je Zoran Kovačić ispred udruge "Eter 9", koja okuplja lokalne radio i tv postaje.
Na poziv misije OESS-a, izaslanstvo Vijeća Europe za telekomunikacije, predvođeno Ramonom Prieto Suarezom, boravilo je ovoga tjedna dva dana u Zagrebu. O nacrtu prijedloga novoga zakona o telekomunikacijama izaslanstvo je razgovaralo s predstavnicima Ministarstva pomorstva, prometa i veza te radijskih i televizijskih kuća, udruga elektroničkih medija i Hrvatskoga novinarskog društva (HND).
Hrvatski sudionici sastanka potvrdili su da europski stručnjaci za telekomunikacije zakon smatraju načelno dobrim.
"Rekli su nam da je nacrt novoga zakona načelno bolji od važećega, premda su upozorili da bi Vijeće za radio i televiziju trebalo imati veće ovlasti", rekla je Zinka Bardić, glavna urednica informativnog programa CCN.
"Stručnjaci smatraju da bi Vijeće trebalo biti neovisno o državi i imati pravo nadzora, za što je sada ovlaštena državna inspekcija", potvrdio je i Draško Marin, načelnik u ministarstvu pomorstva prometa i veza. No, udruge drže da bi jednim zakonom, koji bi bio jednak prema svima, trebalo urediti odnose među javnim i komercijalnim elektroničkim medijima u Hrvatskoj.
"Nelogično je da su radio i difuzija odvojeni na privatni i javni sektor i da se to onda uređuje s dva zakona", mišljenja je predsjednik Foruma 21 Damir Matković, naglašavajući kako je takva praksa rijetkost u Europi.
U Hrvatskoj ima 124 privatne radijske postaje, od čega tri nekomercijalne, i 13 televizijskih postaja. Dio njihovih predstavnika smatra da prijedlog zakona zadržava monopol HRT-a u području marketinga, jer, uz visoku pretplatu, i dalje ima pravo na visoku minutažu za reklame.
"HRT će i dalje biti nelojalna konkurencija privatnim tv i radio postajama, dovodeći u pitanje isplativost njihova opstanka", smatra Zoran Kovačić.
Udruge smatraju lošim i to što će strancima i dalje biti onemogućeno da postanu većinski vlasnici nekoga medija. Nacrtom novoga zakona predlaže se da stranci, umjesto sadašnjih 25 posto, mogu biti 49 postotni vlasnici medija. "To će dovesti do novih ortačkih ugovora s tajkunima, a tko je stvarni vlasnik ostat će nepoznato," upozorava Matković.
Predstavnici udruga smatraju da nije dobro niti što će se članovi Vijeća za RTV birati javnim natječajem, kojega bi raspisivao i o kandidatima odlučivao saborski Odbor za izbor i imenovanje.
"Bolji princip bio bi da razne udruge i institucije same predlažu članove Vijeća", smatra Zinka Bardić, dodajući da je problem i u tome što nije propisano tko će nadgledati sadržaje programa dodijeljenih koncesija.
Predsjednik HND-a Dragutin Lučić ponovno je zatražio da u Vijeće za telekomunikacije uđe i službeni predstavnik Društva.
"Zabrinjavajuća je sporost u donošenju zakona, rekao je Lučić, smatrajući da Vlada nema jasnu strategiju razvoja medija.i da bi predlagači zakona morali uvažavati argumente struke.
