U izvješću pod nazivom 'Zapadni Balkan: 15 godina ekonomske tranzicije'Međunarodni monetarni fond ističe kako su u posljednjih 15 godina, zemlje Zapadnog Balkana prošle kroz veliku ekonomsku transformaciju i mnoge su neprepoznatljive u usporedbi s onim gdje su bile na početku milenija. Međutim, Hrvatska, Albanija, BiH, Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija bez hrabrog poticaja na nove reformske poteze ne mogu očekivati da će privući dovoljno novih investicija.
MMF naglašava kako je u većini zemalja Zapadnog Balkana izostala široka politička podrška dalekosežnim reformama što je predstavljalo ključan element transformacije novih država članica.
Iako su te zemlje stabilnije nego 90-ih godina prošlog stoljeća te je nestala hiperinflacija, socijalna slika je i dalje neujednačena.
No, gospodarski rast niži je u većini zemalja u odnosu na 2000. godinu, a nezaposlenost je također dosegla alarmantne razine.
Zemlje Zapadnog Balkana zaostaju daleko za državama članicama EU-a u pogledu strukturnih reformi, a njih najviše ubrzava pristupanje EU.
Međunarodni monetarni fond upozorava kako se zemlje koje su suočene s visokim fiskalnim deficitima i javnim dugom moraju hitno rješavati ta pitanja.
Birokracija i korupcija i dalje su teret za gospodarstvo, piše u izvještaju Zapadni Balkan: 15 godina ekonomske tranzicije. Također savjetuju da se neefikasne državne tvrtke privatiziraju.
Pri vrhu liste prioritetnih reformi koje se trebaju provesti one su koje se odnose na kvalitetu institucija, nakon čega slijede one koje se odnose na učinkovitost robnog tržišta i infrastrukturu.
Reforme koje Hrvatska mora provesti jesu: jačanje prava vlasništva, povećanje povjerenja javnosti u političare, smanjenje tereta državnih regulativa, povećanje transparentnosti u vođenju politike, smanjenje rasipništva državne potrošnje, zaštita manjinskih prava i sprječavanje zlouporaba javnih dobara.
