Hrvatska će i prije nego što se na to obveže primjenjivati
odredbe fiskalnog pakta, kojim se ograničava proračunski deficit
i javni dug, a u rezanju potrošnje i deficita ne vidi cilj nego
sredstvo koje treba omogućiti rast, izjavio je u ponedjeljak u
Bruxellesu hrvatski premijer Zoran Milanović.
Hrvatski premijer sudjelovao je u ponedjeljak popodne prvi put na
sastanku čelnika zemalja članica EU-a, na kojima Hrvatska do
ulaska sudjeluje kao aktivni promatrač.
Prije početka summita Milanović se sastao s predsjednikom
Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem, predsjednikom Komisije
Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, povjerenikom za
proširenje Štefanom Fueleom i predsjednikom Europskog parlamenta
Martinom Schulzom. Također je sudjelovao i na sastanku lidera
Stranke europskih socijalista (PES).
"Ono što mi u Hrvatskoj radimo s proračunom, a što nije
pretjerano lijepo ni popularno, ali je nužno, to Europa radi na
svojoj razini dogovarajući ugovor o fiskalnom paktu, koji se
svodi na to da se fiskalni deficit i javni dug ograničavaju i da
to postaje dio europskih ugovora. To je vrlo strogo pravilo, mi
ćemo ga primjenjivati prije nego što nas to bude obvezivalo",
rekao je Milanović nakon susreta s Barrosom i Fueleom.
Milanović je dodao da bi Hrvatska u ovom trenutku zadovoljila
odredbe fiskalnog pakta, za koji se očekuje da danas bude
dogovoren, ističučući da "nema nikakve sreće u rezanju deficita,
ako nemate rast".
Očekuje se da će čelnici EU-a na summitu postići konačni dogovor
o tekstu ugovora o fiskalnom paktu, kojem bi trebale pristupiti
sve zemlje članice osim Velike Britanije. Fiskalni pakt trebao bi
osigurati financijsku disciplinu i spriječiti ponavljanje
financijske krize.
"Mi se ovdje borimo za vrijeme i za povjerenje investitora, dakle
naš cilj nije rezanje deficita i rezanje potrošnje, to je samo
privremeno sredstvo da postignemo rast, da iz godine u godinu
imamo više i samo tako cijela ova priča ima smisla i samo tako
možemo vraćati dugove i stvarati nove vrijednosti do trenutka
kada nam možda dugovi neće ni trebati, no do toga trebamo još
dosta dugo putovati", rekao je premijer Milanović.
Naglasio je da stvari oko fiskalnog pakta nisu jednostavne, da
kandidat ljevice na francuskim predsjedničkim izborima Francois
Holland najavljuje da neće podržati ovakav fiskalni ugovor. "Može
se dogoditi da druga najveća članica eurozone i drugo najveće
gospodarstvo za nekoliko mjeseci neće imati isto stajalište kakvo
danas ima", rekao je.
Govoreći o susretima s europskim dužnosnicima, Milanović je rekao
da su to bili "kurtoazni sastanci".
"Ovdje ću kao predsjednik vlade zastupati hrvatske interese
zajedno s nizom drugih ljudi, ovo postaje radno mjesto hrvatskih
ministara, zamjenika i pomoćnika ministara i na to će se ljudi
morati početi navikavati. Ovo su danas bili kurtoazni sastanci s
predsjednikom Europskog vijeća i Komisije i mi ćemo se u ovom
formatu redovito viđati", rekao je.
Dodao je da sve što se ovdje u Bruxellesu raspravlja uglavnom
postaje domaća politika, ali da je Hrvatska suverena zemlja i "mi
ćemo se prema pravilima EU-a boriti za svoje interese".
Upitan kako se osjeća sada kada se vratio u Bruxelles, gdje je
jedno vrijeme obnašao diplomatske dužnosti, Milanović je rekao da
je u Bruxelles dolazio cijelo vrijeme u zadnjih 20 godina.
"Ovdje sam živio, tu mi se rodio stariji sin i nakon povratka u
Zagreb tu sam dolazio svaka dva tjedna. Ja sam Zagrepčanin, ali
se pomalo osjećam i građaninom Bruxellesa", rekao je.
Milanović je također rekao da će hrvatska vlada određenim
poreznim olakšicama poticati zapošljavanje mladih.
"Mi ćemo određenim poreznim olakšicama i programima probati
učiniti maksimum. Mi imamo problema s nezaposlenošću mladih, tu
nismo uspješni kao Njemačka ili Austrija, koje očito imaju dobre
programe i od boljih treba učiti, ali nismo tako loši kao neke
države EU-a, koje imaju čak i 50-postotno nezaposlenost među
mladima, što je tragedija. Hrvatska to nema, iako situacija nije
sjajna", rekao je.
Pri tome je spomenuo olakšice i poticaje pri zapošljavanju novih
radnika, koji će biti oslobođeni zdravstvenog doprinosa na dvije
godine, pri čemu će se morati strogo definirati što je to
novozaposleni radnik kako ne bi bilo zloporaba.
Također je rekao da će Hrvatska uvesti neke poreze koje do sada
nije imala poput oporezivanja dividendi i određene razine dobiti.
