Čuvena je uzrečica da "u politici ne postoje prijatelji već samo interesi". Postoji i jedna slična kurdska poslovica koja kaže: "Nema prijatelja osim planina." Čini se da najnovije vijesti iz Washingtona potvrđuju tu kurdsku poslovicu nakon što su SAD najavile da se više neće biti protiviti turskoj invaziji u kurdskim područjima na sjeveru Sirije. Time je Washington svoga najbližeg saveznika u borbi protiv tzv. Islamske države (IS) ostavio na milost i nemilost nadmoćnoj Erdoganovoj vojnoj mašineriji, piše za Deutsche Welle vanjskopolitički analitičar Matthias von Hein.
Von Hein smatra kako bi se povlačenje SAD sa sjevera Sirije moglo pokazati velikom greškom za buduću sigurnosnu situaciju u Europi.
Kurdi iznijeli lavovski dio borbe protiv Islamske države
Više od 10.000 kurdskih boraca proteklih je godina izgubilo živote u borbi protiv IS-a. Kurdske milicije bile su okosnica Sirijskih demokratskih snaga (SDF), koje su na kopnu vodile lavovski dio borbe protiv tzv. Islamske države. Sada je postalo jasno: jalove su bile nade Kurda da su time zaslužili zaštitu SAD od napada Turske.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odavno je bacio oko na sjevernu Siriju, a nedavno je na Generalnoj skupštini UN-a predstavio svoje planove za "sigurnosnu zonu" južno od turske granice. To je ogroman teritorij budući da je ta granica duga skoro 500 kilometara i da je predviđeno da širina zone bude 30 kilometara.
U ratom razrušenoj Siriji, ta područja koja su kontrolirali Kurdi do sada su bile oaze stabilnosti. Vojna operacija Turske, koja očigledno samo što nije započela, tu će situaciju sigurno promijeniti.
Syrian Kurds gather around a US armoured vehicle during a demonstration against Turkish threats next to a base for the US-led international coalition on the outskirts of Ras al-Ain town in Syria's Hasakeh province near the Turkish border on October 6, 2019. US forces in Syria started pulling back today from Turkish border areas, opening the way for Ankara's threatened military invasion and heightening fears of a jihadist resurgence., Image: 475449314, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Delil SOULEIMAN / AFP / Profimedia
Erdogan se želi riješiti 3 milijuna sirijskih izbjeglica
Kakve posljedice po Siriju imaju turske invazije moglo se vidjeti početkom 2018. godine, prilikom okupacije Afrina, cinično nazvane operacijom 'Maslinova grančica'. Turska vojska tada je operirala zajedno s džihadistima. Prema podacima UN-a, iz Afrina i okolice tada je izbjeglo oko 140 tisuća ljudi, dok je sirijski Opservatorij za ljudska prava sa sjedištem u Londonu govorio o čak 350.000 raseljenih. Organizacije za ljudska prava upozoravale su kako se Kurde tada protjeralo iz njihovih domova, a u njih useljavalo sirijske Arape.
Deutsche Welle piše kako Erdogan sada ima sličan plan i to ne krije. On se želi riješiti više od tri milijuna sirijskih izbeglica koji u Turskoj više nisu dobrodošli. To zapravo znači da Erdogan planira etničko čišćenje i kasnije preseljenje duž sirijsko-turske granice.
Što će biti sa zarobljenim borcima Islamske države?
Osim toga, ne treba zaboraviti da je borba protiv tzv. Islamske države još daleko od kraja. Iako je početkom godine izgubila teritorije, njeni borci i dalje se kriju u prostranstvima Sirije, a ideologija Islamske države još je u glavama oko 12.000 zarobljenika koje na sjeveru Sirije čuvaju Kurdi. Također je i u glavama oko 70.000 izbjeglih sljedbenika IS-a u kampovima na sjeveru Sirije.
Kada turska vojska krene u akciju, Kurdi će imati drugih briga i neće se više moći baviti tom ljudskom zaostavštinom terorističkog kalifata. Doduše, američki predsjednik Donald Trump obvezao je Erdogana: za zarobljene borce i pripadnike IS-a tada će biti odgovorna Turska. Ali ta turska ofenziva svijet neće učiniti sigurnijim, zaključuje analitičar Matthias von Hein.
