Redatelj Želimir Žilnik, glumica Mirjana Karanović i pisci Ante Tomić, Miljenko Jergović i Muharem Bazdulj na tribini Rođeni u YU, koja je održana u srijedu, 27. listopada u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu, raspravljali su o temi jugoslavenstva.
Povod za tribinu je predstava Dine Mustafića Rođeni u YU, koja je nedavno premijerno izvedena na velikoj sceni Jugoslavenskog dramskog kazališta. Crtica iz predstave koju su svi mediji prenijeli je trenutak kada je intonirana himna Hej Slaveni, na koju je najprije ustao jedan gledatelj da bi uskoro nakon njega ustao i ostatak publike i na nogama odslušao himnu bivše SFRJ. Jedna od glumica koja igra u predstavi je Mirjana Karanović.
"Bila sam užasno odbojna prema ideji predstave, a onda sam iz ljutnje dok sam objašnjavala da ne želim pričati o Jugoslaviji počela plakati. Zvala sam redatelja kako bih mu rekla da ne želim sudjelovati u predstavi, ali sam shvatila da to ipak moram ukoliko u svojoj glavi želim završiti s tom pričom. Shvatila sam koliko ja i ne samo ja nego svi mi koji smo živjeli u toj zemlji zapravo jako malo o njoj govorimo, a i ono što se govori dio je nekog sentimentalnog sjećanja na lijepo vrijeme. S druge strane, stoji ta strašno negativna konotacija značenja Jugoslavije kao tamnice naroda. U tom kontekstu biti jugonostalgičar je nešto loše, strašno sramotno... U pojam Jugoslavije se uguralo sve i svašta, od politike do nekih proizvoda pop-kulture", rekla je Karanović, a prenosi Deutshe Welle.
Pisac Ante Tomić rekao je kako je to bilo divno vrijeme, ali da ga više nema i da se treba baviti novim, drugim važnijim pitanjima.
"Zazirem od ove teme iako to kod mene nije političke prirode. Imam 40 godina, točno pola svog života sam proveo u Jugoslaviji, pola života sam bez nje, a ja nekako čitavo vrijeme pokušavam biti aktualan. Osjećam se kao iseljenik, to nije više mjesto u kojem živim i nekako se bojim da ne postanem kao i svaki iseljenik, naporan sa svojim pričama o prošlosti, u ovom slučaju o Jugoslaviji. Osim toga, mi danas živimo s novim izazovima, svijet je postao strašan i mislim da imamo važnijih stvari. Kad govorimo o ovome strašnom svijetu u kojem je nestalo solidarnosti, u kojem se prema radnicima odnosi kao prema psima, opet mi je korisno to iskustvo Jugoslavije jer nas je socijalizam naučio solidarnosti, zajedništvu. Zapravo, kad pomislim unatrag, mislim kako je zapravo tih 50 godina te zemlje bilo zapravo jedno herojsko vrijeme. Danas se baš 'srozavamo', gubimo i solidarnost i ljudske vrijednosti i tu priču o nečemu što je zajedničko", rekao je Tomić.
Prema Miljenku Jergoviću, činjenica da je ukinuto pravo sjećanja je zapravo strašna.
"Jugoslavija je nestala kao državno-politička činjenica. Međutim, ono na čemu je Jugoslavija bila stvorena, a to je prostor nekog kulturnog identiteta i sličnih povijesnih i pretpovijesnih iskustava , to je ostalo isto i to zapravo sve više i više opet funkcionira. Jugoslavija se u kulturnom smislu ne samo da nije raspala, nego se niti ne može raspasti. Što je ostalo? Ostalo je svakome ono što mu je u duhovnom, moralnom i puno manje materijalnom smislu prethodno i pripadalo" zaključio je Jergović, a prenosi Deutsche Welle.
Prethodni članci:
arti-201009160846006 arti-201003300015006 arti-201005310461006 arti-201006090428006 arti-201003160498006
