Na anketno pitanje "Koja vam je najbolja knjiga koju ste pročitali prošle godine?" odgovorilo je 2105 sudionika, koji su naveli čak 1.169 naslova, od čega je njih 898 dobilo samo po jedan glas.
Drugo mjesto top ljestvice deset najboljih knjiga zauzeo je popularni erotski roman "Pedeset nijansi sive" britanske spisateljice E.L. James, a na trećem je "Kradljivica knjiga" Markusa Zusaka, snažna priča iz vremena nacističke Njemačke.
Među prvih deset i hrvatska spisateljica
Na četvrtom mjestu je još jedna Zafonova napeta knjiga, "Zatočenik Neba", u kojoj ponovno oživljava prošlost i misterije Barcelone, a na petom su romani Trilogije Millennium švedskog pisca Stiega Larssona, što su najprodavanije europske knjige prošlog deseteljeća.
Među prvih deset najboljih knjiga probila se i jedna hrvatska spisateljica. Ivana Šojat-Kuči se s nagrađivanim romanom "Unterstadt", koji prati građansku obitelj njemačkih korijena u Osijeku od početka do kraja dvadesetog stoljeća, našla na šestom mjestu.
Slijede "Gonič zmajeva", prvijenac Khaleda Hosseinija o dječačkom prijateljstvu i modernom Afganistanu, "Greška u našim zvijezdama" Johna Greena, nepatetična priča o dvoje mladih koji boluju od zloćudne bolesti, te svi romani serijala fantastičnih romana Pjesme leda i vatre američkog pisca Georgea R. R. Martina, kao i oni serijala o Harryju Potteru J. K. Rowling.
Raspon naslova navedenih u anketi je širok - od knjiga s top ljestvica ("Sjena noći", "Koliba", "Kalendar Maja", "Ja sam Malala", "Rod", "Nevjernica", "Fališ mi") preko klasika ("Majstor i Margarita", "Jadnici", "Ubiti pticu rugalicu", "Moby Dick", "Idiot", "Sajam taštine") do lektirnih naslova ("Odiseja", "Gospođa Bovary", "Buka i bijes", "Hamlet", "Kiklop", "Stranac").
Domaćih autora je vrlo malo
Rezultati su pokazali da ljudi čitaju apsolutno sve, nije im važno jesu li knjige nove ili stare, a potvrđuje se i trend popularnosti prijevoda dok je domaćih autora vrlo malo, rekao je glavni urednik "Frakture" Seid Serdarević.
Po njegovim riječima, anketa pokazuje i kako u Hrvatskoj ne postoji književna kritika ili nešto što bi usmjeravalo čitatelje na pojedine naslove, što je, istaknuo je, s jedne strane dobro, no s druge upućuje na taj problem domaće književne scene.
"Fraktura" je prvi put provela takvu anketu, a mogla bi je ponoviti za nekoliko godina, s obzirom da razdoblje od tri godine najbolje pokazuje koje knjige uistinu zanimaju čitatelje, a da nije samo riječ o novim izdanjima, što je razlika od top ljestvica knjižarskih mreža.
