Podsjetio je kako se Vlada već dvije godine hvata u koštac s problemom kredita u 'švicarcima', prvo kroz smanjenje kamatne stope, a onda s fiksiranjem tečaja.
"Doveli smo se neodgovornošću i neradom prethodnih administracija te filozofijom 'lako ćemo' do situacije da je jedan broj hrvatskih građana u jako neugodnoj situaciji", izjavio je Milanović tijekom posjeta Međimurskoj županiji.
"Želimo jednom za sva vremena riješiti problem"
Rekao je i kako se tijekom izrade prijedloga zakona vodila briga o brojnim detaljima, poput toga da se oni koji su uzeli kredit u drugoj valuti ne osjećaju zakinuti, kao i da se vagala osobna odgovornost, ali i nenadane okolnosti koje su nastupile zadnjih nekoliko godina. Kazao je kako se moglo ostati na postojećem rješenju zamrzavanja tečaja franka na 6,39 i da se onda prati taj tečaj, pa ako on krene padati da onda Vlada intervenira, ali željelo se omogućiti građanima da se okrenu planovima, budućnosti i rješavanju problema.
"Želimo jednom za sva vremena riješiti problem kredita u švicarskim francima", poručio je Milanović, izjavivši da se ne boji reakcije banaka, koje će nešto izgubiti, ali i dobiti kroz porezne olakšice.
"Vlada vodi Hrvatsku, a ne banke i ako banke neće tu zaraditi, prebacit će sredstva u nešto drugo, poput državnih obveznica", odgovorio je na pitanje novinara o tome kako će na novi zakon reagirati financijski sektor. Poručio je kako se time vodi briga o hrvatskim građanima, a ne da se pokazuju mišići bankama.
Konverzija i otpis glavnice
Mediji pišu da se priprema zakonski prijedlog o konverziji u euro svih kredita u 'švicarcima', uz otpis dijela glavnice kredita. Procjenjuje se da kredite u 'švicarcima' ima više od 55 tisuća hrvatskih obitelji.
Vladinim prijedlogom, koji bi se, po pisanju medija, trebao naći na jednoj od njezinih idućih sjednica, izjednačio bi se položaj korisnika kredita u švicarskim francima s onim koji imaju stambene kredite u euru.
Trošak bi snosile banke
Kredit u 'švicarcima' konvertirao bi se u eure po kamatnoj stopi koja je na dan dizanja kredita vrijedila za stambene kredite u eurima. Potom bi se izračunala razlika u iznosu između kredita u francima i kredita u eurima, i taj bi se iznos trebao otpisati u dijelu glavnice kredita. Trošak takve konverzije iz franka u euro, prema neslužbenim informacijama, išao bi na teret banaka, a država bi iznos gubitka banaka kompenzirala priznavanjem kroz poreznu olakšicu.
