Hrvatski glazbeni zavod muče veliki problemi. Zgrada u samom središtu Zagreba u potresu je pretrpjela golemu štetu i samo za hitnu sanaciju krovišta moraju platiti 850.000 kuna.
- Bandić poručio: 'Dobit ćemo obje utakmice - i koronu i potres. Samo onaj na nebu je nepogrešiv'
- Štromar o sanaciji nakon potresa: 'Najkasnije za tjedan i pol dana statičari će pregledati sve objekte'
Zavod nije državna ni gradska institucija, već udruga građana, a vrijedna palača je privatno vlasništvo i spomenik kulture. Zato sve moraju platiti sami, a trenutačno zbog korone nemaju nikakvih prihoda.
U najstarijoj zagrebačkoj koncertnoj dvorani, Hrvatskom glazbenom zavodu, već mjesec dana nitko ne svira. Jedino što se čuje jesu zvukovi kao da ste na gradilištu i hod pokraj urušenih zidova.
"Dvorana je dosta oštećena, taj prvi sloj žbuke je dosta otpao, svuda su nam stropovi, zidovi popucali. Nadvoji nad vratima su nam isto popucali gdje su te štukature koje su dosta osjetljive i materijalna šteta je jako velika", kaže Maria Mesarić, asistentica ravnateljice HGZ-a.
Ta zgrada je zaštićeno kulturno dobro pa se pri obnovi svaki centimetar mora pažljivo isplanirati.
"Ima dosta tih štukatura koje su oštećene koje ne možemo mi samo zamijeniti nego tu se mora napraviti povijesni prikaz kako su te štukature izgledale i kako ih mi sada možemo restaurirati", govori Maria Mesarić.
Trenutačno se sanira krov koji je najviše stradao u potresu.
"Na krovu su, kako se vidi, popadali zabati, na zapadnoj i južnoj strani, krov... Krov, crjepovi općenito, sve se raspalo. Vrijeme koje je došlo nakon potresa, kiša, snijeg, nam nikako nije pomoglo nego se sve počelo još više urušavati. Imamo te dimnjake stare koji trenutno nemaju nikakvu svrhu, ali prijete da padnu na cestu i na okolne zgrade", objašnjava Mesarić.
Procjena štete samo za krovište je 850.000 kuna. S obzirom na to da je zgrada Zavoda u Gundulićevoj ulici privatno vlasništvo te udruge, štetu moraju platiti sami.
"Pred HGZ-om sada stoji možda najveći izazov u njegovoj 200 godina dugoj povijesti. Izazov je financijske naravi. Šteta je višemilijunska. Najvažnije nam je u ovom trenutku hitno skupiti sredstva za sanaciju krovišta", ističe RomanaMatanovac, ravnateljica HGZ-a.
Palača glazbe stara 144 godine, u srcu Zagreba i razne grupe glazbenih entuzijasta svih ovih godina stvarali su hrvatsku kulturu. U njoj su svirali velikani skladatelji poput Richarda Straussa, Artura Rubinsteina i Igora Stravinskog. Zgrada je preživjela sve zabilježene zagrebačke potrese.
"Preživjela je i jako veliki potres iz 1880. i tada nismo još imali novi dio zgrade, bio je samo stari dio zgrade koji nema čelične konstrukcije, nije bio toliko osiguran od potresa tako da je zgrada već tada pretrpjela dosta oštećenja i tada su se radile renovacije i velika financijska ulaganja", pojasnila je Mesarić.
No, uza sve povijesne nedaće - HGZ je svoja vrata zatvorio samo još dvaput - 1918. i 1945.
"Nakon toga nas je zatvorila korona, koja nas je dovela u dosta nezavidnu poziciju gdje nismo znali kako ćemo ljudima isplatiti plaće, kako ćemo platiti struju i vodu jer jedini naši prihodi su od najma dvorane i programa", prepričava Mesarić.
U HGZ-u se nadaju da bi s radom mogli nastaviti u rujnu. Dakako s vidljivim ožiljcima. Jer šteta je enormna, a Zavod paraliziran.
