Vjerojatnost zaraze koronavirusom veća je u područjima s višim stupnjem onečišćenja zraka čije je stanovništvo tijekom pandemije koronavirusa najviše pogođeno.
VEZANE VIJESTI
''Kronično izlaganje onečišćenju zraka otežavajući je čimbenik za zdravlje tijekom pandemije koronavirusa'', upozorila je francuska nacionalna mreža udruženja za praćenje kvalitete zraka Atmo France, a u prilog toj tvrdnji govore i istraživanja.
Na sveučilištima u Bologni, Bariju, Milanu i Trstu u ožujku je provedeno istraživanje o utjecaju onečišćenja zraka na širenje zaraze i stopu smrtnosti. Podaci o onečišćenju zraka uspoređeni su s podacima o broju osoba inficiranih novim koronavirusom, a rezultate istraživanja objavilo je Talijansko društvo za zaštitu okoliša (SIMA).
Temeljem detaljne analize istraživači su zaključili da su ''atmosferske čestice možda imale svoju ulogu'' u intenzivnijem ''širenju virusa, posebno u Lombardiji, regiji s najvećim stupnjem onečišćenja zraka'', piše Ekovjesnik. Stoga upozoravaju da se u područjima u kojima postoji viši stupanj onečišćenja zraka trebaju poduzeti dodatne mjere za sprječavanje širenja virusa.
Na povezanost broja osoba inficiranih novim koronavirusom i onečišćenja zraka česticama PM10 upućuje činjenica kako je dolina rijeke Po glavno žarište zaraze u Italiji, dok je u drugim dijelovima Italije zabilježen manji broj slučajeva.
''Osim što su vektor širenja epidemije, sitne čestice čine supstrat koji virusu omogućava da ostane u zraku pod održivim uvjetima i to po nekoliko dana'', naveli su istraživači. Također, upozorili su da mjere socijalnog distanciranja nisu dovoljne za sprječavanje širenja zaraze i pozvali na ''uvođenje restriktivnih mjera ograničavanja kretanja stanovništva''.
Prema podacima Europske svemirske agencije, tijekom provođenja strogih mjera karantene koncentracije dušikovog dioksida (NO2) pale su čak za 54 posto u Parizu i za oko 45 posto u Madridu, Milanu i Rimu. Napori u sprječavanju širenja zaraze koronavirusom uistinu su doveli do pada onečišćenja zraka u cijeloj Europi, no čišći zrak bi i u budućnosti mogao pomoći pri smanjenju stope smrtnosti od koronavirusa.
Naime, u slučaju dugotrajne pandemije koronavirusa postoji strah kako će se sve gospodarske mjere vjerojatno usredotočiti na ubrzani ekonomski rast bez obzira na njegov utjecaj na okoliš. Odlučujući utjecaj na razmjere budućih emisija stakleničkih plinova i onečišćenja zraka imat će svjetske vlade nakon što se pandemija ublaži, no ipak ne bi smjele zanemariti mogućnost da visoku smrtnost od ove zaraze dodatno uzrokuje upravo visoki stupanj onečišćenja.
