U protekla 24 sata u Hrvatskoj su zabilježena 357 nova slučaja zaraze koronavirusom tako da je broj aktivnih slučajeva danas ukupno 2560, izvijestio je u petak Nacionalni stožer civilne zaštite.
Među novooboljelima su 212 pacijenta na bolničkom liječenju, od čega ih je na respiratoru 11, a tri osobe su umrle.
Od 25. veljače, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, ukupno su zabilježene 9550 osobe zaražene koronavirusom, od kojih je 180 umrlo, dok se 6809 oporavilo.
U samoizolaciji je sada 8780 osoba. Do danas je ukupno testirano 161 701 osoba, od čega 2065 u zadnja 24 sata.
Najviše novooboljelih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Zagreb i Zadru.
Zaražena su dosad 623 zdravstvena djelatnika, a 141 slučaj je aktivan. Prosječna dob porasla je na 41 godinu.
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako je važno da je situacija pod nadzorom iako ne možemo biti zadovoljni s porastom oboljelih od Covida-19.
"Imamo jedno novo svadbeno slavlje i jedan rođendan na kojem je više obooljelih, imamo povratnike s hodočašća u Međugorju, te 12 zaraženih na jednom otoku kod Zadra. Riječ je o ljudima koji su se kontinuirano družili više dana. Imamo i jednu potpuno novu situaciju - maturalno putovanje u DUbrovačko-neretvansku županiju na kojem je dvoje maturanata iz Zagreba oboljelo", kazao je Krunoslav Capak.
U koliko je teretana u SDŽ zabilježena zaraza?
''Radi se o četiri teretane, teško je utvrditi jesu li osobe oboljele bap u tim teretanama. Razgovaramo na tragu toga da se ide u češće kontrole i samo tamo gdje se utvrdi izvor zaraze, onda bi se te teretane zatvorile, dok zaposlenici ne ozdrave. Rješenje će biti uskoro", kazao je Capak.
O testiranju svih kontakata
"Ako kontakte testirate, oni moraju u samoizolaciju jer mogu razviti bolest. Bio je čitav niz slučajeva da su bili negativni, a kasnije su razvili bolest. Naša je preporuka da se ljudi tamo gdje je situacija čista stavljaju u samoizolaciju, radije nego da se testiraju. Svjedoci smo da se preporuke često mijenjaju", kazao je Capak.
Na pitanje kasni li se u reakciji kod lokalnih stožera, te što ako se broj zaraženih ne počne smanjivati. Božinović je kazao kako je situacija različita od prve faze u kojoj je virus dominirao diljem Europe i svijeta.
"Što se tiče lokalnih stožera, njihova inicijativnost je otvorena od samog početka, to je najbolji put. Moguće je uvijek napraviti i određenu grešku. Činjenica je da nitko ne razmatra o onom zatvaranju kakvo je bilo. Ukazivali smo na to da ćemo lokalna žarišta gasiti lokalno sve dok to daje rezultate. To je najracionalniji pristup. Nikome nije u interesu da se neki gospodarski subjekt ili socijalna aktivnost obustavi. Svi moraju poštivati mjere jer je to najbolji način kako održati sve te aktivnosti i djelatnosti otvorene. Moramo svi dati doprinos. Horizontalno zatvaranje nije dobro, pogotovo prema onima koji su se držali mjera. Tim ćemo putem nastaviti i dalje", kazao je Davor Božinović.
"Ne možemo gledati samo na brojeve. Time što idemo prema jeseni, naravno da predstavljaju i veći rizik. Masu njih još nema simptome. Od ukupno aktivnih hospitalizirano je 7-8 posto, to su oni sa srednje teškim do težim kliničkim slikama. 0,4 posto je na respiratoru. Trenutno u tom kontekstu se ne događa ništa dramatično, ali naravno da smo cijelo vrijeme na oprezu. Treba se sagledati u širem kontekstu da bismo donosili nekakav sud o trenutnoj situaciji", nadovezala se Alemka Markotić.
Koliko je stranih turista zaraženo?
"Ta brojka je blizu 100, trenutno ih je 30-ak u Hrvatskoj. Dobili smo obavijest da je od početka ljetnog vala 320 osoba koje su se vratile iz Hrvatske pozitivno", kazao je Capak.
Splitski epidemiolozi zasad nisu zatražili pomoć, a ako bude potrebno pomoć će im biti poružena. Aktivno je ept vojnih epidemiologa, jedan je upućen nu Ličko-senjsku županiju, a drugi su spremni uskočiti u pomoć.
''mamo i rezerve u drugim, mirnijim županijama. Spremni smo reagirati ako bude trebalo'', kaže Capak.
"Ne bih se složio da u zadnjih mjesec dana nije bilo određenih mjera. Brojevi rastu, to je činjenica. Situacija je pod nadzorom jer se znaju žarišta, kontakti, postoji rezervoar samoizolacije. Naravno da nismo sretni s porastom, ali on se događa i drugdje", kazao je Vili Beroš.
"U zadnja dva mjeseca povećali smo broj stanovnika za milijun. Ne bih rekao da nas je većina zemalja stavila na crvenu listu. Još uvijek dominira zelena boja. U EU ima još četiri zemlje koje imaju puno višu tu incidenciju.14-incidencija nam je porasla i u ovom trenutku je ona 80,51 na 100.000 stanovnika. Četiri zemlje u EU imaju višu incidenciju, a neke nama susjedne zemlje koje nisu u EU također imaju veću", dodao je Capak.
Milanovićev put u Albaniju
"Što se tiče štićenih osoba, one podliježu posebnoj regulativi, postoji Uprava za posebne poslove koja profesionalno radi svoj posao. Što se tiče konkretnih odluka, one su stvar određenih procjena u koje ja kao ministar ne ulazim. Tu ne vidim ništa sporno", rekao je Božinović.
"Ne želim to niti mogu komentirati. Postoje posebne službe za to, ljudi koji su obučeni za taj posao i sugurno je da su kroz sve ove godine organizirali sve velike događaje, to svjedoči o njihovoj profesionalnosti", dodao je.
Nove mjere za županije
''Imamo spremne odluke koje su temeljene na prijedlozima iz lokalnih stožera, o uvođenju nužnih mjera za područje Zadarske, Dubrovačko-neretvanske, Brodsko-posavske i Međimurske, a Varaždinska je u pripremi. Većina mjera odnosi se na vjenčanja, uvažavamo specifičnosti, radi se uglavnom o ograničavanju prisutnosti osoba na svečanostima do 50 osoba. Privatne svečanosti i proslave će biti do 20 osoba, sahrane će biti kao i u Imotskoj krajini do 50 osoba, pojačana obveza pridržavanja svih mjera kod organizacije priredbi, misa, izložbi... Vrlo jasno smo objasnili da se manifestacije mogu održavati samo ako se svi pridržavaju mišljenja i preporuka. Mjere će u Međimurju stupiti već danas'', kazao je Božinović.
Slučajevi ponovne zaraze
"Premali je broj ljudi koji tvrde da su se ponovno inficirali. Mora prođći jedna godina dana da vidimo. Ulazimo u novo zimsko razdoblje, vidjet ćemo hoće li se neki od onih koji su već bili inficirani opet zaraziti. Prvo se mora definirati jesu li se pokazali simptomi, treba vidjeti što je u podlozi njihovih eventualnih drugih bolesti. Za sada nema ozbiljnih informacija o ponovno zaraženima. Ono što se pojavilo za Kinu, nije se dovoljno znalo o razvoju kliničke slike, ljudi bi bili otpušteni kući, a onda razvili recimo infekciju pluća i to bi se proglasilo novom bolesti. Ako i bude toga, vrlo je rijetko da neke bolesti prebolite pa se više nikad ne možete zaraziti. Ako niste u tom području, onda bolest može iščeznuti. Nravno da bi takva informacija bila dragocjena za razvoj cjepiva. Ohrabruje da su dosadašnja istraživanja pokazala da nakon preboljelog covida se razvija kvalitetna stanična imunost. Nužno ne mora značiti da moraju biti detektabilna antitijela, nego memorijske stanice mogu biti potaknute i dovesti do adekvatne zaštite. Premalo je tih slučajeva, da bismo izvodili zaključke", kazala je Markotić.
