Skoro milijun ljudi do sada je u Hrvatskoj oboljelo od COVID-a 19, prema podacima HZJZ-a zaključno s jučerašnjim danom umrlo ih je 14.194, posebno u ovogodišnjim jesenskim i zimskim valovima i u prvom redu oni koji nisu cijepljeni.
Zbog toga KBC Split, centralna bolnica najgore procijepljene županije u Hrvatskoj, i jest pod daleko najgorim pritiskom i oboljelih od korone i onih koji se bore za život na respiratoru i po umrlima.
Jedno od čestih pitanja je, međutim, koliko je ljudi u Hrvatskoj zaraženo pored toga što su primili dvije doze cjepiva ili čak i booster?
Do tog je podatka sada od HZJZ-a došao portal televizijskog kanala N1. Među onima koji su potpuno cijepljeni i primili booster u Hrvatskoj se zarazilo 15.288 ljudi. Pozitivnih nakon cijepljenja dvjema dozama bilo je 166.621.
Građani su se prema podacima HZJZ-a zaražavali koronavirusom i između cijepljenja, pa su tako zabilježeni podaci o 7131 građaninu (0,18%) koji je bio pozitivan na PCR-u između dvije doze cjepiva.
Poznato je, međutim, da čak i u dobu varijante omikrona booster doza cjepiva protiv COVID-a u ogromnoj mjeri štiti od smrti, posebno kod ljudi starijih od 50 godina kod kojih zaštita od najtragičnijeg ishoda iznosi čak 95 posto.
Hrvatska je, inače, pisali smo o tome posljednjih tjedana, u samom svjetskom vrhu po broju umrlih u odnosu na broj stanovnika, što se povezuje isključivo s niskom razinom cijepljenosti stanovništva koje je relativno staro. Usto, Hrvatska se nije baš proslavila po dosljednosti primjene protuepidemijskih mjera.
Pozitivnih između Janssen cjepiva (koje se prima u jednoj dozi) i booster doze bilo je zanemarivo malo – 59, a između dvije kompletne doze i boostera 2621 (0,067%).
A što je s onima koji su već preboljeli COVID, pa su se razboljeli opet?
Od epidemiologinje HZJZ-a Tatjane Nemeth-Blažić N1 doznaje da je reinficirano između 50.000 i 60.000 ljudi od početka pandemije, a zanimljiv je podatak da je čak 80 posto reinfekcija nastalo u siječnju ove godine, odnosno otkako se pojavio omikron.
"Može se dogoditi nova varijanta, da izaziva teže kliničke slike, ali ovo ide prema blažem i to odgovara evoluciji mikroorganizama – on slabi da bolje opstane u populaciji. Virusu nije cilj da ljudi umiru, nego da se ima gdje širiti", objasnila je Nemeth-Blažić.