Više od 100 zemalja tek treba početi cijepljenje svojeg stanovništva protiv covida-19, a razlozi za kašnjenje kreću se od cijene cjepiva do slabe organizacije, birokracije i raširenog nepovjerenja u cjepiva.
Slijedi nekoliko različitih primjera.
Japan
Relativno pošteđen pandemije s manje od 6000 umrlih na 126 milijuna stanovnika, Japan je sklopio ugovore s Pfizerom, Modernom i AstraZenecom kojima je pokriveno svo stanovništvo.
Ali unatoč velikim ulozima – Tokio bi trebao u srpnju biti domaćin Olimpijskih igara koje su se trebale održati prošle godine – Japan je odlučio pričekati s cijepljenjem.
Ono će, po medijima, vjerojatno početi u svibnju, više od pet mjeseci nakon većine drugih bogatih zemalja.
Zdravstvene vlasti, koje mogu biti odgovorne za bilo kakve nuspojave, žele se vlastitim kliničkim testiranjima uvjeriti da su cjepiva sigurna prije nego odobre njihovo korištenje.
Dijelom i zbog duboko ukorijenjenog nepovjerenja prema cjepivima, što je potvrdilo ispitivanje javnog mnijenja čiji su rezultati objavljeni u prosincu, koje je pokazalo da se samo 60 posto Japanaca želi cijepiti protiv covida-19.
Oprez vuče korijene iz 1970-ih kad je začarani krug tužbi i medijskih dezinformacija doveo do povlačenja nekoliko cjepiva.
Premijer Yoshihide Suga nada se da će ublažiti sumnje time što će biti među prvima koji će se cijepiti zajedno s 10.000 zdravstvenih radnika, a nakon njih je na redu 50 milijuna Japanaca starijih od 65.
Libanon
Libanon, zemlja koja se teško nosi s najgorom gospodarskom krizom zadnjih desetljeća i sve većim siromaštvom praćenim čestim sukobima između prosvjednika i snaga sigurnosti, nestrpljivo čeka početak cijepljenja.
Ali kao i još 92 relativno siromašne zemlje, država sa šest milijuna stanovnika jako ovisi o financijskoj pomoći Svjetske banke da bi nabavila cjepiva kroz inicijativu Covax, koju vode WHO i globalni Savez za cjepivo Gavi.
WHO je prošli mjesec objavio da je Covax potpisao ugovor o nabavi 40 milijuna doza cjepiva koje su razvili Pfizer i BioNTech i da očekuje gotovo 150 milijuna doza AstraZenecinog cjepiva razvijenog u suradnji s Oxfordom u prvom kvartalu ove godine.
Ljudi su pohrlili prijaviti se za cijepljenje kada je u četvrtak počela s radom online platforma za registraciju. U manje od 24 sata prijavilo se više od 100.000 ljudi.
Prva cjepiva, koja će isporučiti Pfizer, očekuju se sredinom veljače.
Ministarstvo zdravstva kazalo je da želi cijepiti 80 posto stanovnika do kraja godine, što Human Rights Watch i medicinski dužnosnici smatraju nerealnim.
Souha Kanj, šefica odsjeka za zarazne bolesti pri Američkom sveučilištu u Bejrutu, kazala je da postoji nekoliko razloga za kašnjenje, uključujući papirologiju koju je potrebno ispuniti da bi se dobilo sredstva Svjetske banke.
Drugi je to što je za ugovor s Pfizerom potrebno donijeti poseban zakon za krizne situacije koji će uključivati formulacije koje će tog farmaceutskog diva osloboditi odgovornosti za bilo kakve nuspojave.
Južnoafrička Republika
Južnoafrička Republika, najteže pogođena zemlja u Africi s više od 44.000 umrlih po službenim podacima, također je djelomično ovisna o sustavu Covax i o Afričkoj uniji.
Zemlja s gotovo 60 milijuna stanovnika izravno je naručila 1,5 milijuna doza AstraZenecina cjepiva iz tvornice u Indiji i planira početi cijepljenje sredinom veljače.
Izložene kritikama zbog sporosti, južnoafričke vlasti objavile su potkraj prošlog mjeseca da su rezervirale još 20 milijuna doza Pfizerova cjepiva, odnosno ukupno 40 milijuna.
Nadaju se da će cijepiti dvije trećine populacije do kraja godine, što stručnjaci sumnjaju.
Bosna i Hercegovina
Bosna je među rijetkima europskim zemljama koja tek treba započeti kampanju cijepljenja, unatoč tome što ima jednu od najviših stopa smrtnosti od covida-19 – 4650 žrtava na 3,5 milijuna stanovnika.
Suočen s velikim kritikama, predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je i da su on i još dvojica supredsjedatelja "doslovno prevareni da će biti opskrbljeni putem sustava Covax".
Zemlja čeka 1,2 milijuna doza, a u ponedjeljak je doznala da će isporuka početi sredinom veljače. Sada očekuje 23.500 doza Pfizerova i BioNTechova cjepiva u prvoj pošiljci, a potom između 153.600 i 259.200 doza AstraZenecina cjepiva.
Republika Srpska nada se da će početi cijepljenje „narednih dana” nakon što je u ponedjeljak dobila prvu pošiljku 2000 doza ruskog cjepiva Sputnjik V, a do kraja veljače naručeno je još 200.000 doza.
