Približava se klimatološki početak jeseni, a epidemilozi već upozoravaju na druge respiratorne infekcije i jačanje koronavirusa.
Većina ljudi sada se sa strahom pita što nas tek čeka na jesen i zimu.
Hoće li na jesen doći do drugog vala koronavirusa?
Kako Covid-19, za razliku od gripe, ne pokazuje sezonalni obrazac, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe da smo stalno u prvom pandemijskom valu. Ipak, činjenica jest da su neke zemlje, uključujući i Hrvatsku, tijekom rigidne proljetne karantene uspješno eliminirale lokalno širenje koronavirusa, da bi se kasnije suočile s ponovnim rastom broja zaraženih. Broj zaraženih raste diljem EU.
Tako Njemačka, Španjolska, Italija i Francuska posljednjih dana bilježe najveći broj zaraženih od proljeća. "Opći porast zaraza u Europi povezan je s popuštanjem mjera socijalne distance i opuštanjem ljudi", upozorio je Hans Kluge, šef regionalnog ureda WHO-a za Europu. S velikim brojem zaraze ponovno se suočavaju Izrael, Peru, Australija i Japan. Brojni stručnjaci upozoravaju da se značajan rast broja oboljelih od Covida na sjevernoj hemisferi može očekivati na jesen i zimu kada ljudi puno borave u zatvorenim prostorima pa se respiratorne infekcije lakše šire, piše Jutarnji list.
Hoćemo li se do kraja godine moći cijepiti protiv korone?
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, trenutačno je 30 cjepiva u fazi kliničkih ispitivanja, od čega sedam u trećoj fazi kliničkih ispitivanja. Neka od tih sedam cjepiva mogla bi biti odobrena krajem ove godine, nakon čega bi se moglo krenuti s masovnom proizvodnjom. Prema optimističkim najavama, masovno cijepljenje moglo bi početi idućeg proljeća.
K tome, u Rusiji ovoga tjedna počinje treća faza kliničkih ispitivanja cjepiva Sputnik V koje je već registrirano. Zasad o tom cjepivu, koje će sada biti testirano na 40.000 ljudi diljem Rusije, nije objavljena niti jedna studija u nekom medicinskom časopisu.
Koliko traje imunitet na koronavirus?
Studije pokazuju da antitijela koja su ljudi stekli preboljevši Covid-19 mogu zaštititi od ponovne infekcije koronavirusom. Čak i oni koji su imali asimptomatske ili blage slučajeve mogu steći imunitet. Novije studije znanstvenika sa Sveučilišta Arizona, Sveučilišta Washington, Instituta Karolinska u Švedskoj i Medicinskog fakulteta Harvard pokazuju da T stanice i B stanice, kao dio imunološkog odgovora tijela, ostaju u krvi i kad razina antitijela počinje opadati.
‘Broj antitijela pada, no dio njih se održi što je moguće prepoznati tri mjeseca nakon prvih simptoma i što garantira imunološku reakciju dugo vremena nakon prve zaraze’, rekao je za New York Times dr. Deepta Bhattacharya sa Sveučilišta Arizona. Njegov tim smatra da imunitet traje barem nekoliko mjeseci nakon infekcije SARS-CoV-2.
Prema nekim znanstvenicima, imunitet bi mogao potrajati i znatno dulje. ‘Mogli biste dobiti značajnu zaštitu barem šest mjeseci ili godinu dana. Pandemija ne traje još ni godinu dana, a bez 12 ili 24 mjeseca praćenja bolesnika nemoguće je reći koliko će imunitet trajati’, rekao je za Sunday Times dr. Peter Openshaw, profesor eksperimentalne imunologije s Imperial Collegea u Londonu.
Jesu li neke sredine ili zemlje već dosegnule ‘imunitet krda’?
Od početka pandemije govori se o kolektivnom imunitetu, u medijima poznatom i kao "imunitet krda". Riječ je o obliku zaštite od epidemijskog širenja zarazne bolesti kod koga virus ne uspijeva prijeći sa zaraženog na zdravog pojedinca zbog činjenice da u populaciji postoji dovoljan postotak pojedinaca imunih na njegovo djelovanje. Što je postotak imunih pojedinaca u populaciji veći, to je mogućnost prijenosa zaraze i nastavka epidemije manja. Znanstvenici procjenjuju da se prag kolektivnog imuniteta u slučaju koronavirusa SARS-CoV-2 kreće oko 60-70 posto.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvijestila je prošlog tjedna da čovječanstvo nije niti blizu postizanja kolektivnog imuniteta. Čak i zemlje poput Španjolske, koja je s milijun zaraženih i 28.365 umrlih tijekom prvih šest mjeseci pandemije, bila jedna od najpogođenijih europskih zemalja, imaju mali broj prokuženih stanovnika. Tako je serološka studija 70.000 španjolskih građana, objavljena u srpnju u Lancetu, pokazala da je njih samo pet posto razvilo antitijela na koronavirus, piše Jutarnji list.
