Drugi dan zaredom svjedočimo dosad najgorim brojkama pandemije. U prvom je valu najviše novozaraženih bilo u rujnu 2020., 369. Tri mjeseca kasnije rekord drugog vala penje se na 4620.
Vrhunac trećeg vala obilježen je ipak nešto manjim brojem novih slučajeva u danu. No, rekord četvrtog vala, zahvaljujući delta soju, bio je gotovo kao zbroj prethodna dva. više od 7 tisuća 300 novozaraženih.
Peti val je tek počeo, a više od 17 tisuća zaraženih u samo zadnja dva dana daleko je od rekorda koji su tek pred nama, strahuju epidemiolozi.
Međutim, osjetan porast broj zaraženih na COVID odjelima još se ne osjeti. Danas je 620 pacijenata u bolnicama nego prije mjesec dana i 80 je manje pacijenata na respiratorima. Pravo je pitanje hoće li brojke takve i ostati.
O tome što peti val donosi bolnicama razgovarala je Leona Šiljeg u Petrinji s predsjednicom Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ivanom Šmit.
Predsjednica Šmit je potvrdila da je brojevi zaraženih u bolnicama stagniraju zadnjih dva tjedna, no naglašava da je sada neizvjesno razdoblje za bolnički sustav s obzirom da posljednjih dana brojke zaraženih "divljaju". "Obzirom da nismo procijepljena nacija treba vidjeti kako će se omikrom proširiti po Hrvatskoj", kazala je Šmit.
"Ono što za sada znamo, na temelju Danske studije, je da je broj hospitalizacija manji u odnosu na visoke brojke zaraženih, ali i manji i kod onih koji su primili treću dozu. Obzirom da mi nismo toliko procijepljeni za očekivati je ipak da će doći do povećanja broja hospitalizacija", dodaje.
"Ozbiljne predikcije najavljuju vrhunac petog vala u Hrvatskoj krajem siječnja i za očekivati je da će do tada brojke rasti u Hrvatskoj. Mi se samo nadamo da nećemo imati tolike brojke kao što smo imali na vrhuncu četvrtog vala", kaže Šmit.
Strože mjere
Šmit kaže kako "po dobrom starom običaju" kasnimo sa mjerama. "Mi protekle dvije godine kasnimo sa svime. Da se ljudi pridržavaju samo ovih postojećih mjera puno bismo imali bolju situaciju u Hrvatskoj nego što imamo sada. Budimo pošteni imamo jedne od najblažih mjera. Ljudi se bune i ono što možemo vidjeti je da su sve manje svjesni da živimo u epidemiji. Mjere se, usudila bih se reći, skoro uopće ne provode na terenu", objašnjava Šmit.
Kaže kako se ne slaže s Izraelskim pristupom gdje su odlučili popustiti mjere i dati prostora da omikrom sam napravi imunitet krda. "Iako se možda čini da je ovo blaža varijanta ona sa sobom isto tako nosi smrtnost. Možda će biti malo manja od delte, ali će ipak postojati", dodala je.
"Povratak sa skijanja nije toliki problem koliko su ove ne kontrolirane zabave kućne i okupljanja i blagdanski dani. Bez zaštitne opreme, bez ikakve kontrole. Na skijalištima su kontrolirani uvjeti. To nikako ne možemo kontrolirati. Život se odvija. Nitko više nema nekakav dojam da živimo u opasnosti. Ljudi su se očito naviknuli da na umiranje i smrt. Odlučili su pustiti da priroda napravi selekciju, što je žalosno", zaključila je Šmit.
